Rubrike

Predmet potpore su ulaganja u komercijalnu proizvodnju akvatičnih organizama namijenjenih prehrani ljudi, s ciljem povećanja proizvodnje i jačanja konkurentnosti i održivosti akvakulture. Navedena mjera obuhvaća uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama, a korisnici su pravne i fizičke osobe ovlaštenici povlastice za morsku i slatkovodnu akvakulturu.

U Narodnim novinama br. 100/14 objavljen je Natječaj za provedbu mjere 2.1. "Proizvodne investicije u akvakulturi"(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/oglasi/2637055.html ). Predmet potpore su ulaganja u komercijalnu proizvodnju akvatičnih organizama namijenjenih prehrani ljudi, s ciljem povećanja proizvodnje i jačanja konkurentnosti i održivosti akvakulture. Navedena mjera obuhvaća uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama, a korisnici su pravne i fizičke osobe ovlaštenici povlastice za akv

U kontekstu ruskih ograničenja na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a i slijedom rasprave o stanju na tržištu na prošotjednom sastanku Upravljačkog odbora, Europska komisija danas uvodi mjere potpore za određeno lako pokvarljivo voće i povrće.

U Narodnim novinama br. 99/14 objavljen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 2.1. "Proizvodne investicije u akvakulturi". Predmet potpore su ulaganja u komercijalnu proizvodnju akvatičnih organizama namijenjenih prehrani ljudi, s ciljem povećanja proizvodnje i jačanja konkurentnosti i održivosti akvakulture. Navedena mjera obuhvaća uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama, a korisnici su pravne i fizičke osobe ovlaštenici povlastice za akvakulturu (m

Završen je prvi dio natječaja za Izbor najbolje poljoljekarne u 2014. godini, u kojem smo predstavili prijavljene kandidate. Svi kandidati imali su neke posebnosti, prednosti, i većinu poljoljekarni odlikuje stručnost, veliki izbor sredstava za zaštitu bilja, sjemenska i druga roba, širina asortimana, a sve poljoljekarne ulažu mnogo truda da udovolje sve zahtjevnijim uvjetima na tržištu. Zajedničko svima jest da su izvrsni primjeri uspješnog poslovanja i prepoznatljivosti na području gdje posluju, ali i šire.

Sukladno odredbama novog Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (Narodne novine, br. 76/14. i 82/14.) propisuju se vrste dopunskih djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, način i uvjeti za njihovo obavljanje, te uvjeti upisa u Upisnik dopunskih djelatnosti koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Cvjetača – povrtna je kultura iz obitelji kupusnjača, u koju spada i njoj vrlo srodna brokula. Glavna razlika između brokule i cvjetače je da cvjetača ima zbijeni cvat u obliku glavice, dok brokula uzduž mesnate stabljike iz pazušaca listova tjera manje mesnate cvatove, pa stoga ima dulje razdoblje berbe.

Karantenska bakterija Ralstonia solanacearum – uzročnik je smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice. Nazočnost ove bakterije nije potvrđena u Hrvatskoj, no prisutna je u zemljama EPPO regije, a za nas su važne države Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Španjolska, Engleska, Cipar i Egipat. Budući da iz većine navedenih zemalja uvozimo krumpir, ulaskom ove bakterijske bolesti nastale bi značajne štete, ne samo na krumpiru već i na rajčici i nekim drugim kulturama.

Tuča, grad ili krupa najkrupnija je vrsta oborina koja dolazi iz atmosfere, a nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene uzlaznim strujama izdižu, te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na tlo gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljoprivredi. Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene.

Uzgoj pilenki do proneska je vrlo važna karika u obnovi kokoši nesilja na obiteljskim gospodarstvima, gdje postoji najveća mogućost za pogreške, bilo u smještaju, opremi, hranidbi, zdravstvenoj zaštiti ili postupcima peradara, a drugi dio je nesivost, odnosno proizvodnja jaja. Raniji pronesak pilenki uvjetovan je najčešće lošim postupcima u uzgoju, takve kokoši nesu sitnija jaja tijekom cijelog razdoblja nesivosti i njihovo držanje nije isplativo.

S obzirom na način držanja svinja najčešće razlikujemo zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni sustav držanja. Dok se zatvoreni sustav držanja uglavnom koristi u intenzivnoj proizvodnji svinja s ciljem maksimalnog skraćivanja proizvodnih faza u proizvodnom ciklusu, otvoreni sustav držanja svinja karakterističan je za ekstenzivniju proizvodnju. U ekstenzivnoj proizvodnji u prošlosti su se sve kategorije svinja držale na otvorenom, a danas, kad govorimo o držanju svinja na otvorenom, najčešće mislimo na lokalne ili autohtone pasmine svinja.

Spremanje zimnice čovjeku je urođeno. Sabiranje hrane u vrijeme kad je ima u izobilju i njezino čuvanje za godišnja doba kad je nema svježe, ili je uopće nema, bio je jedini način da čovjek preživi. Dakako, vremena su se promijenila. Za spremanje zimnice pobrinula se industrija, ali potreba da čovjek sam spremi svoju zimnicu nije nestala. Postoje za to najmanje tri razloga: cijena, kakvoća i individualne sklonosti u prehrani. Za ekonomiku kućanstva nije nevažna misao: «Nema puno onaj koji puno dobiva, nego onaj koji malo troši». A ujesen se na plodove malo troši. Kupovanjem jeftinijih sirovina u sezoni i pripravljanjem domaće zimnice dobivamo konzervirane proizvode koji su često i dvostruko jeftiniji od industrijskih. Ne smijemo zanemariti ni skupljanje šumskih i poljskih plodova, od kojih se također može napraviti izvrsna i originalna zimnica.

Virusne bolesti agruma su, bez sumnje, najteže bolesti koje ne samo što umanjuju rodnost, nego skraćuju i vijek trajanja stabala. Po negativnom učinku razlikuju se manje opasne bolesti, pa do potpuno destruktivnih kao što je, primjerice, Tristeza. Kako se ove bolesti ne mogu liječiti sredstvima za zaštitu bilja, jedina mjera zaštite je preventivna.

Većina voćaka izvrsno reagira na natapanje, povećanjem uroda i kvalitete ploda. Procjenjuje se da se primjenom natapanja povećavaju prosječni urodi voća za 30 do 60% u kopnenom dijelu, a u primorskom dijelu Hrvatske čak 2 do 3 puta.

Tijekom prošog tjedna LAG-u "Neretva" isplaćeno je 43.942,61 kn, a LAG-u "5" 64.787,50 kn.

Korisniku Budimci d.o.o. iz Osječko-Baranjske županije isplaćeno je 903.330,38 kn za ulaganje u podizanje nasada jabuka i krušaka, montažu sustava za zaštitu od tuče te uvođenje sustava za navodnjavanje.