Plamenjača krastavaca javlja se svake godine
Krastavac (Cucumis sativus) se koristi kao povrće od prapovijesnih vremena,
a ujedno je poznat i kao najstarije kozmetičko sredstvo zbog blagotvornog
djelovanja na kožu. Koristimo ih najčešće svježe kao salate,
ili rjeđe kuhane kao juha, varivo ili umak. Ipak, neki ljudi slabije podnose
krastavce, jer zbog njihova sastojka kukurbitacina imaju teškoće u probavi
(grčeve).
Češće bolesti ljetnica
Vrtno cvijeće koje cvate cijelo ljeto, zvane ljetnice, uzgajamo najčešće
na balkonima ili terasama Među najpopularnijim ljetnicama to su svakako
viseće i uspravne ili zonalne pelargonije, petunije, viseće petunije
surfinije, milion bells i dr., karanfili, verbene, begonije, fuksije, vodenike,
bacope i još mnoge druge manje popularne vrste.
Stručni žiri Projekta “Zlata vrijedan” izabrao 21 OPG koji ulaze u finale izbora
Stručni žiri za izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) za 2014. godinu Projekta "Zlata vrijedan" izabrao je u petak, 4. srpnja 2014. godine, 21 OPG koji ulaze u uži krug izbora.
Za solarne elektrane više od pola milijuna kuna iz IPARD-a
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 "Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti".
Nema afričke svinjske kuge u Hrvatskoj!
Povodom medijskih napisa da Švicarska namjerava zabraniti uvoz svinjetine iz određenih zemalja EU zbog pojave afričke svinjske kuge Ministarstvo poljoprivrede daje slijedeće pojašnjenje:
Afrička svinjska kuga se nije pojavila na području Republike Hrvatske. Također je bitno naglasiti da bolest nije nikada zabilježena na području RH. U svrhu ranog otkrivanja predmetne bolesti već dugi niz godina sustavno se provode mjere pretraživanja u domaćih i divljih svinja na cijelom području RH.
Borač – poboljšava zdravlje i raspoloženje
Borač je od davnina poznat kao biljka koja daje hrabrost, okrepljuje i pridonosi
dobrom raspoloženju. Danas se uzgaja na velikim površinama zbog sjemena iz
kojeg se proizvodi ulje za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije. Svježi
listovi i cvjetovi sve češće pronalaze svoje mjesto u salatama, varivima, slasticama
i hladnim napitcima.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je specifikacije za 16 zaštićenih oznaka izvornosti
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je specifikacije za 16 zaštićenih oznaka izvornosti za vino i završilo proces slanja zahtjeva za registraciju na EU razini za 15 poljoprivrednih proizvoda zaštićenih nacionalnim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla
Objavljen Natječaj o isplati sredstava s proračunske u svrhu “Sufinanciranja rada uzgojnih udruženja” u...
Predmet natječaja je sufinanciranje rada uzgojnih organizacija u ukupnom iznosu od 690.248,00 kuna Ministarstva poljoprivrede za 2014. godinu.
Povodom medijskih napisa da se u Rumunjskoj pojavio atipični BSE u jednom slučaju kod...
Povodom medijskih napisa da se u Rumunjskoj pojavio atipični BSE u jednom slučaju kod goveda Ministarstvo poljoprivrede daje slijedeće pojašnjenje
Mehanizacija u voćarstvu
Suvremena voćarska proizvodnja
nezamisliva je bez mehanizacije,
a okvirna ulaganja u voćarsku mehanizaciju
kreću se od 327 do 397
tisuća kuna, što predstavlja stavku
dvostruko veću od ostalih ulaganja
u zasnivanje 1 ha voćnjaka.
Isplativost uzgoja koza
Koze spadaju među prve pripitomljene vrste, koje su od davnina služile
čovjeku dajući mu visokovrijedne proizvode (meso, mlijeko, kožu,
vlakno, gnoj i dr.). Međutim, intenziviranjem i industrijalizacijom poljoprivrede,
osobito stočarstva, sve se više počinju podcjenjivati i osporavati
- često se napasuju na najlošijim pašnjacima i najnepristupačnijim
terenima, daju im se ostaci hrane od konja, krava i ovaca, drže
ih se u lošim i neprimjerenim nastambama i sl.
U prvom nastavku priloga o kozama spomenut ćemo neke od prednosti
držanja koza, povijesti kozarstva u Hrvatskoj i njegovog trenutnog
stanja.
Produženje roka za interventni otkup stoke na poplavom ugroženim područjima
Odlukom ministra Tihomira Jakovine produžuje se rok za prijavu interesa za interventnim otkupom stoke s poplavljenih područja. Novi rok za prijavu je petak, 4. srpnja 2014. godine.
Pasmine svinja za proizvodnju suhomesnatih proizvoda
U Hrvatskoj se tradicionalno proizvodi veliki
broj suhomesnatih proizvoda od svinjskog
mesa. Slavonski specijaliteti kao što
su slavonska šunka, slavonski kulen, kulenove
seke, različite vrste kobasica, zatim
pršuti od istarskog do dalmatinskog, pancete
i razni drugi proizvodi, prepoznatljiv
su znak hrvatske gastronomske ponude.
Takva proizvodnja zahtijeva odgovarajuću
sirovinu koja će osigurati dobru kakvoću
krajnjeg proizvoda. Danas na tržištu svinja
postoji veći broj pasmina, ali i sve više hibrida svinja, koji dodatno unose zbrku prilikom
odabira tovnih svinja za preradu u suhomesnate
proizvode.
FINALISTI IZBORA ZA NAJBOLJU POLJOLJEKARNU U 2014. GODINI
Završen je prvi dio natječaja za Izbor najbolje poljoljekarne u 2014. godini, u kojem smo predstavili prijavljene kandidate. Svi kandidati imali su neke posebnosti, prednosti, i većinu poljoljekarni odlikuje stručnost, veliki izbor sredstava za zaštitu bilja, sjemenska i druga roba, širina asortimana, a sve poljoljekarne ulažu mnogo truda da udovolje sve zahtjevnijim uvjetima na tržištu. Zajedničko svima jest da su izvrsni primjeri uspješnog poslovanja i prepoznatljivosti na području gdje posluju, ali i šire.
Nacionalni znak zaštićene oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i...
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Pravilnik o nacionalnom znaku zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine 69/14).
Plamenjača – najčešća bolest vinove loze
Unatoč provođenju kemijske zaštite, procjenjuje se da su posljednjih
desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti uništile gotovo jednu trećinu
uroda grožđa. Bez primjerene zaštite, plamenjača (Plasmopara viticola)
uzrokuje potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze, a početkom
novog milenija usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i
upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava prosječne su sezonske
štete od 30-ak % česte u mnogim vinorodnim regijama razvijenih
država okruženja.














