Pitanja i odgovori

Živim u izvanbračnoj zajednici koju namjeravam raskinuti. Kod dečka živim četiri godine, imamo dva malodobna sina. Da li moramo ići na sud zbog djece, kako se rješava stambeno pitanje i kako to uopće ide u ovakvoj situaciji?

Da li muž i žena (ako imaju istu adresu prebivališta ili ako imaju različite adrese prebivališta) mogu imati svaki svoj Upisnik poljop. gospodarstva (npr. kako bi jedno ostvarilo dohodovnu potporu, a drugo poticaj)? Da li punoljetni sin može imati svoj Upisnik ako ima istu adresu prebivališta kao roditelji koji već imaju Upisnik?

Živim s majkom. Imam dvije sestre i jednog brata koji ne žive s nama. Mlađa sestra namjerava dati mamu u dom, a kuću prodati. Da li ona može dati našu majku u dom iako ne živi s nama? Svatko od nas je vlasnik jednog dijela kuće, ali ja živim u toj kući i nedavno sam proširio kuću izgradivši kuhinju i kupaonicu. Koja su moja prava?

Otišao sam u mirovinu 1983. Mirovine su jedno vrijeme bile smanjene, a zatim nam je u ratama vraćen dug. Od sedmog mjeseca 2010. ta mi je mirovina smanjena za 10%, a nisam dobio nikakvo rješenje nego su u obavijesti o mirovini naveli da je mirovina smanjena za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. Zanima me mogu li dobiti rješenje i imam li na to rješenje pravo žalbe? Izgubio sam i rješenje o mirovini, pa me zanima kome se mogu obratiti radi dostave tog rješenje. Mogu li se žaliti Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strassbourgu zbog povrede stečenih prava?

Prošle godine smo prvi put uzgajali batat za obiteljske potrebe. Prije batata smo na toj površini uzgajali krumpir, grah, kukuruz i mrkvu. Kod vađenja gomolja u 10. mj. bili smo umjereno zadovoljni veličinom gomolja, ali ne i njihovom kvalitetom. Naime, svi su izbušeni, istunelirani nekim nametnicima pa ih puno otpadne u čišćenju. U jednom gomolju kod vađenja smo našli jednog žičnjaka, ali mislimo da uz njih štetu čine i mali sivo-plavi pužići. Njih smo nalazili i u krumpiru. Čime bismo mogli zaprašiti ili poprskati tlo da gomolji budu zdravi, a da nama ne smeta za zdravlje? Postoje li kakve biljke (mentol čaj, kopriva, hren...) koje bi se mogle saditi između batata, a tjerale bi nametnike iz tla?

Kupio sam neka sredstva za prskanje vinograda (Tilt, Teldor) na kojima sam našao naljepnicu s tekstom – Uporabni rok produžen do 31. 12. 2012. prema analizi Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH. Tvornički otisnut rok upotrebe na ambalaži bio je obrisan. Budući da to nije prvi slučaj da sam se našao u istoj situaciji proteklih godina (naljepnicu-obavijest o produžetku roka upotrebe primijetio sam neposredno prije pripreme sredstva, odnosno prskanja, a cijena je bila uobičajena). Istina, ovaj put cijena navedenih sredstava (Tilt, Teldor) bila je 30% niža od normalne cijene. Zanima me Vaše stručno mišljenje o sljedećem: imaju li sredstva nakon što im je prošao tvornički rok trajanja ista svojstva kao i u normalnom roku trajanja? Ako sredstva nemaju ista svojstva je li kod primjene možda potrebno povećati postotak sredstva i za koliko? Što se ustvari događa sa sredstvom nakon što mu je istekao redoviti rok upotrebe?

Na tržištu je sve više proizvoda (pića, slastice, kreme, kolači) u kojima su uz ostale sastojke i umjetna sladila. Jesu li ona štetna za zdravlje?

Stabla jabuka su u blizini šumarka i svake godine kad krene cvatnja, većina cvjetova posmeđi i smežura se kao da su ofureni od mraza. Kada odvojim suhi i neotvoreni smeđi cvijet, iznutra je sve crno. Neki se cvjetovi čak otvore i razvija se plod na kojem ostanu smeđe latice, međutim, takav plod ubrzo otpadne. Plodova imam jako malo i to od cvjetova koji se kasnije zametnu. Pretpostavljam da bi to moglo biti od jabučnog cvjetara. S kojim preparatima i kada je moguće to izbjeći?

Pred zriobu plodovi počnu trunuti i padati, a ono malo što ostane toliko je zagađeno i crvljivo da nije za upotrebu. Što mogu poduzeti da se to ne ponavlja svake godine?

Zemlja u vrtu zagađena mi je raznim sitnim štetočinama, bijele gusjenice (kratke i debele) nekakve duguljaste gusjenice, crvi ili nešto slično, nagrizaju mi mrkvu, krumpir i ostalo korijenasto povrće.

Vlasnik sam stana u kojem živim, ali zbog visoke cijene grijanja koje ne mogu plaćati zanima me da li mogu tražiti da mi iz stana uklone radijatore i izmjeste okomite cijevi?

Sklopio sam s ocem i majkom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 2003. g. Majka je umrla 2007. g., a otac je protiv mene podnio tužbu radi raskida tog ugovora. U zemljišnim knjigama je kao vlasnik nekretnina u času zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bio upisan samo otac, iako su nekretnine stekli zajedno majka i otac za vrijeme braka. Imam li pravo po majci tražiti polovicu ili neki dio jer sam se u potpunosti brinuo o njoj u skladu s ugovorom, a u kuću sam uložio znatna sredstva? Kolike su šanse da otac raskine ugovor kad je od zaključenja ugovora prošlo sedam godina?

Zanima me da li se mogu kalifornijske gliste upisati u upisnik OPG? Imam ponudu od “Gradskih zelenila” da mi bez naknada ustupaju košenu travu i lišće kao hranu za gliste, ali ne mogu pravno preuzimati. Grad mi je odgovorio da to nije u njihovoj nadležnosti mada bi surađivali s gradskom firmom i šalju me u zaštitu okoliša, a oni kažu da raditi mogu, ali ne daju mi ništa pismeno već me šetaju u gospodarstvo. Tamo ne žele ni čuti da mogu gliste upisati u upisnik pod ostalo.

Susjed ima stado ovaca (oko 40 komada), drži ih u blizini našeg polja. Ovce često pobjegnu i budu bez nadzora, pa počine štetu na našem povrću. Kako mogu namiriti štetu koje mi počine susjedove ovce?

Navodno se ocat može pomiješati s medom i dobije se “nešto posebno” što se može dodavati različitim jelima.

U Gospodarskom listu pročitao sam članak o nekim novim vinskim sortama otpornima na bolesti (bijelo grožđe Merzling i Solaris). Da li su te sorte pogodne za uzgoj na brajdi uz kuću sa sjeverne strane gdje zimi puše dosta jak vjetar. Da li su otporne na smrzavanje?