Vinogradarstvo

Pretočio sam mošt nakon taloženja i vrenja krajem 2015., a refraktometar je pokazao oznaku 6 za šećer (Po Babou), pa me zanima je li to u redu?

Ostalo mi je 320 litara bijelog vina s oko 12 % alkohola. Namjeravam od vina ispeći rakiju, a nisam siguran moram li vino pomješati s vodom prije pečenja i u kojem omjeru? Kotao je zapremnine 100 l.

Na području Letovanjskog vrha imam 500 čokota vinove loze koja je stradala od nedavnog mraza. Mladice od 15-20 cm su smrznute i povijaju se. Neznam što da činim jer se u literaturi spominju postupci poslije tuče, ali ne i što napraviti kada loza smrzne?

Koju bijelu sortu (cca 500 loza) posaditi u Ljubaču kod Ražanaca, i kako ih moram tretirati zaštitnim sredstvima? Sada imam 1000 sadnica plavine, debita i maraštine.

Naš vinograd je ostao neorezan, s obzirom da mi je umro rođak vinogradar koji ga je prije orezivao. Prije dvije godine je bio lijepo orezan nešto iznad gornje žice. Sad je loza gusta i debela, pa kako da orezujemo ove godine?

Mogu li za lozne cijepove, osim usmene garancije, tražiti i pismenu garanciju, potvrdu ili certifikat o zdravstvenom stanju loze?

Ne mogu nabaviti stajnjak za lozu, pa me zanima mogu li u zamjenu staviti kompost, treset ili humus, i koju količinu mineralnog gnojiva, i treba li ga pomiješati s tlom? Treba li korijen prekriti kompostom, ili ga staviti ispod korijena?

Tijekom fermentacije mošta, došlo je do pojave mirisa na kiselo zelje, točnije u tihom vrenju, tijekom bistrenja mošta. Nakon završenih berbi prethodnih godina sorti graševine i sivog pinota, pristupio sam u nekoliko navrata preradi grožđa na uobičajene načine; muljanjem i prešanjem bez taloženja mošta, te muljanjem i prešanjem s taloženjem mošta tretiranog vinobranom. Početak fermentacije, tzv. burno vrenje prošlogodišnje berbe sivog pinota, sladora 17,8 po Babou (87 Oe), odvijalo se u zdravim drvenim bačvama na temperaturi 18 – 20 oC i trajalo je oko 6 dana. Nakon završetka burnog vrenja dolazi do tihog vrenja, koje je trajalo još 10 dana. Prestankom vrenja, dolazi do laganog bistrenja mošta, koji se nalazio još na talogu. Bistrenje je trajalo oko 15 dana, da bi se nakon toga ponovno pokrenulo vrenje i tada se počeo osjećati loš miris.

U ovogodišnjem vinu pojavila se prevelika kiselost, te molim za savjet kako to sanirati. Octena kiselina je 2.50 g/L.

Zanima me relativno nova otporna sorta souvignier gris. Da li bi se s obzirom na razdoblje dozrijevanja, mogla kombinirati s graševinom (vino za vlastitu potrošnju, južni položaj, okolica Ludbrega), kakvo vino daje, te koliko je otporna na botrytis? Prema mojim saznanjima izuzetno je otporna na pepelnicu i plamenjaču, ali nisam našao informaciju o otpornosti na sivu plijesan. Je li dostupna u rasadnicima u RH i gdje?

Vinograd do mojeg dobio je novog vlasnika i sada je on iskrčio dio vinograda i od moje međe (2 m), zasadio red voćaka i postavio 20 kom košnica s pčelama, pa me zanima je li to u redu jer se bojim da će mi pčele uništiti dio berbe i ometati me u radovima?

Imam vinograd na području Kloštar Ivanića i trsove zaražene zlatnom žuticom. Sorte vinove loze u mom vinogradu su škrlet, moslavac i frankovka, sorta koja je jače zaražena je škrlet . Zanima me gdje mogu prijaviti bolest, odnosno kod kojeg nadležnog fitosanitarnog inspektora?

U našem je kraju vinovu lozu dosta zahvatila fitoplazma. Da li ima kakve prevencije i ima li otpornijih sorata?

1. Posadio bih vinograd pa me zanima ima li loznih cijepova crnih sorata koje su otporne na uobičajene bolesti? Područje gdje bih sadio je okolica Ludbrega. Ukoliko postoje, gdje bih ih mogao nabaviti, a isto tako i za bijele sorte?

Zainteresiran sam za sadnju otpornih sorti loze, točnije u okviru obiteljskog dvorišta u Ludbregu (SZ Hrvatska). Grožđe bi bilo za konzumaciju, ali i u većoj mjeri za proizvodnju vina za vlastite potrebe. Obzirom da se radi o dvorištu u urbanom području, redovito i obilno prskanje ne dolazi u obzir. Interesantne su mi sorte cabernet cortis i solaris. Sviđa mi se cabernet sauvignon kao vino, pa pretpostavljam da bi se moglo dobiti slično vino i od ove sorte. Solaris mi je zanimljiv zbog dobrih osobina. Ono što me interesira da li je potrebna zaštita stvarno bitno niža nego kod cijepljenih sorti (Vitis vinifera) slične kvalitete. Npr., ako je klasični nasad potrebno prskati cca 10 x, koliko bi trebalo tretirati takav otporan nasad? Druga stvar, da li je moguće održati takav nasad samo s recimo nekakvim bio pripravcima, poput preslica i kopriva prema vašem iskustvu?

Mošt je na jesen fermentirao normalno, no prema kraju vrenja ono je stalo. Ne znam da li radi temperature, visokog alkohola ili iz nekog drugog razloga, no vino se izbristrilo, ali je na okus slatkasto. Kako mogu ponovno pokrenuti vrenje?