Sastojci:
✦ 250 g brašna
✦ 1 žličica praška za pecivo
✦ 22,5 dag šećera
✦ 1 vanilin šećer
✦ 12,5 dag maslaca
✦ 1 jaje
✦ 1 naranče
✦ 12,5 dag mljevenih badema

Glazura:
✦ 10 dag bijele čokolade
✦ 1 žlica ulja
✦ 5 dag neslanih pistacija

Priprema: Od brašna, praška za pecivo, 10 dag šećera, vanilin šećera, sjeckanog maslaca i jaja umijesiti prhko tijesto. Omotati u plastičnu foliju, pa staviti na sat vremena u hladnjak. Naribati koricu naranče i ocijediti sok, pa pomiješati s bademima i preostalim šećerom, tako da se dobije maziva smjesa. Ako je pregusta, dodati još malo soka. Tijesto razvaljati na debljinu do 5 mm, pa prerezati na pola tako da dobijemo dva pravokutnika. Jedan staviti na lim veličine oko 20 x 25 cm, obložen papirom za pečenje, premazati nadjevom od badema, šećera i narančina soka, pa pokriti drugim dijelom tijesta i malo pritisnuti po rubovima. Peći oko 20 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 °C.

Priprema glazure: Otopiti čokoladu s žlicom ulja na pari. Još topao kolač preliti glazurom i posipati pistacijama. Izrezati na rombiće kad se glazura stisne. Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLedena kraljica
Sljedeći članakFantazija
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.