Tijesto:

✦500 g lisnatog tijesta

Priprema:

 class=

1. Lisnato tijesto tanko razvaljati na dva pravokutnika dimenzije 35 x 25 cm. Oba izbockati vilicom i peći u zagrijanoj pećnici na 200 °C, 15 – 20 minuta dok ne porumene.

Žele:

✦500 g borovnica

✦450 ml vode

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦sok od ½ limuna

✦2 Dolcela premium pudinga od borovnica (ili od vanilije)

Priprema:

 class=

2. Borovnice kuhati s 250 ml vode, šećerom, vanilin šećerom i limunovim sokom. Kad omekšaju, maknuti s vatre i usitniti štapnim mikserom, pa vratiti kuhati. Razmutiti pudinge u 200 ml vode i ukuhati u pire od borovnice. Kuhati miješajući dok se ne zgusne, pa vruće rasporediti na pečenu koru lisnatog tijesta i ostaviti da se ohladi.

Krema:

✦250 g borovnica

✦50 ml vode

✦50 g šećera

✦1 mljevena želatina

✦500 g mascarpone sira

✦100 g šećera u prahu

✦2 žlice arome vanilije

✦500 ml vrhnja za šlag

Priprema:

 class=

3. Prokuhati borovnice sa vodom i šećerom, pa protisnuti kroz cjediljku da se odstrani kožica. Umiješati otopljenu želatinu pripremljenu prema uputama s vrećice i ostaviti da se ohladi na sobnoj temperaturi.

 class=

4. Mascarpone izmiksati sa šećerom u prahu i aromom vanilije. Uliti malo ohlađen sok od borovnica i mikserom lagano sjediniti.

 class=

5. Posebno umutiti vrhnje u čvrst šlag i ručno sjediniti pjenjačom.

 class=

6. Kremu namazati na ohlađeni žele od borovnica i staviti u hladnjak da se ohladi i stisne nekoliko sati.

I još:

✦500 ml vrhnja za šlag

Priprema:

 class=

7. Vrhnje za šlag umutiti u čvrst šlag, rasporediti po kremi i poklopiti drugom korom lisnatog tijesta izrezanom na kvadrate. Posuti šećerom u prahu.

Recept iz knjige Moji voćni kolači


Prethodni članakObavijest regionalnim organizacijama vinara i vinogradara
Sljedeći članakRolice s vanilijom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.