Marijanove šnite. Odličan tradicionalni kremasti kolač s biskvitom i kremom od oraha, kojem će teško odoljeti ljubitelji klasičnih kolača od oraha.

 width=Tijesto:
– 4 bjelanjka
– 14 dag šećera
– 14 dag margarina
– 14 dag oraha
– 10 dag oštrog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 4 žlice mlijeka

Međusloj:
– 4 žumanjka
– 14 dag šećera

Krema:
– 10 dag oraha
– 1 dcl mlijeka
– 10 dag šećera
– 10 dag margarina

Priprema tijesta: Bjelanjke istući u čvrst snijeg postupno dodavajući šećer, pa rastopljeni i rashlađeni margarin. Pjenjačom umiješati orahe pomiješane s brašnom i praškom za pecivo, pa mlijeko. Pažljivo miješati da se bjelanjci ne spuste. Peći na 180 ° C, u namaštenom i pobrašnjenom limu do pola.

Priprema međusloja: Žumanjke pjenasto izraditi sa šećerom. Ravnomjerno premazati po biskvitu i staviti da se ponovo peče još malo. Paziti da žumanjci ne zagore.

Priprema kreme: šećer otopiti u malo mlijeka. Dodati mljevene orahe i malo kuhati miješajući. Smjesa mora biti gušća. U hladno umiješati omekšali margarin. Ohlađen biskvit premazati kremom i ukrasiti ribanom čokoladom.

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Prethodni članakNeuspio pokušaj ožiljavanja stabala
Sljedeći članakNoisette desert
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.