Mirisni cimeteki. Isprobajte ovaj jednostavan i brz recept za odlične prhke kekse s cimetom koji će savršeno nadopunjavati čašu vašeg omiljenog napitka.

 width=Sastojci:
– 11,5 dag maslaca
– 15 dag šećera
– 1 jaje
– 1 žličica arome vanilije
– 3 žličice limunovog soka
– 23 – 25 dag oštrog brašna
– 1 žličica praška za pecivo
– ¼ žličice soli
– ½ žličice sode bikarbone

Dekoracija:
– 5 dag šećera
– 1 žličica cimeta
– ½ šalice listića badema

Priprema: Miksati maslac sobne temperature oko minutu, dodati šećer i miksati do glatke smjese. Dodati jaje, aromu vanilije i limunov sok. Posebno pomiješati brašno, prašak za pecivo, sol i sodu, pa polako dodavati u mokre sastojke, u nekoliko navrata. Tijesto nastaviti miješati rukama, pa oblikovati kuglice veličine oraha. Bolje da su više, nego šire. Svaku kuglicu uvaljati u pomiješan šećer s cimetom i utisnuti 4 listića badema. Listiće badema ispod premazati s malo vode da se bolje prime. Slagati na lim obložen papirom za pečenje. Ohladiti ih barem 2 sata u hladnjaku. Peći na 180 °C oko 8 minuta. Pustiti ih da se ohlade prije micanja, oko 3 minute.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakMini čokoladna fantazija
Sljedeći članakČudne kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.