Biskvit:

✦6 jaja

✦150 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦50 ml ulja

✦50 ml jogurta

✦100 g oštrog brašna

✦70 g kakaa

✦1 prašak za pecivo

✦200 ml soka od višnje za natapanje biskvita

Priprema biskvita:

1. Miksati žumanjke sa šećerom i vanilin šećerom u pjenastu smjesu. Postupno dodati brašno pomiješano s kakaom i praškom za pecivo, te ulje i jogurt. Ručno umiješati tučene bjelanjke u snijeg s prstohvatom soli.

2. Biskvitnu smjesu uliti u kalup za torte promjera 26 cm obložen papirom za pečenje. Peći u pećnici na 180 °C, 25 – 30 minuta. Provjeriti čačkalicom da li je biskvit pečen. Ako čačkalica, kad se ubode u sredinu biskvita, izađe čista, biskvit je pečen.

3. Ohladiti i prerezati na tri dijela pa natopiti sa sokom uz pomoć silikonskog kista.

Nadjev:

✦višnje iz kompota (340 g)

✦250 ml soka od višanja (iz kompota)

✦2 žlice škrobnog brašna (gustina)

✦5 žlica šećera

✦1 žlica cimeta

I još:

✦1000 ml vrhnja za šlag

✦čokoladne strugotine za ukras

Priprema nadjeva:

4. Staviti kuhati višnje (ostaviti nekoliko za dekoraciju), sok, šećer i cimet. Izmiješati škrobno brašno s nekoliko žlica soka, pa ukuhati u smjesu miješajući dok se ne zgusne.

5. Vruć nadjev rasporediti po dva biskvita. Ostaviti da se stisne.

6. Izmiksati vrhnje u čvrsti šlag. Jedan dio šlaga ostaviti sa strane za ukrašavanje torte. Na pladanj za torte staviti biskvit s višnjama, premazati šlagom, poklopiti drugim biskvitom s višnjama, premazati opet šlagom i završiti biskvitom. Ukrasiti šlagom, čokoladnim strugotinama i višnjama.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakDvobojne oblatne
Sljedeći članakBonita kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.