Sastojci:

✦25 dag oštrog brašna

✦6 dag šećera

✦prstohvat soli

✦1 jaje

✦12,5 dag hladnog maslaca

✦1 – 2 žlice hladne vode

Priprema: Od brašna, šećera, soli, jaja, ma­slaca i hladne vode umijesiti tijesto, umotati ga u prozirnu foliju i ostaviti pola sata u hlad­njaku. Razvaljati na 2 – 3 mm tanko tijesto, pa obložiti namaštene i pobrašnjene manje kalupe za pitice. Izbockati vilicom i peći oko 15 – 20 minuta na 180 °C.

Krema:

✦20 dag jogurta

✦20 dag posnog svježeg sira

✦6 dag šećera

✦4 žlice sirupa od borovnice

✦15 dag vrhnja za šlag

Priprema: Jogurt, svježi sir, šećer i sirup ili liker od borovnice izmiksati u glatku kremu, pa ručno umiješati tučeni šlag. Nadjenuti kremom prhko ohlađeno tijesto.

Za ukras:

✦15 dag borovnica

✦15 dag kupina

✦listići mente

Priprema: Oprati i posušiti voće, pa ga po­slagati po kremi. Dobro ohladiti i ukrasiti li­stićima mente.

Recept iz knjige Premium kolači, deserti i slastice

Prethodni članakVoćna sirena
Sljedeći članakPrijenos znanja i tehnologija u praksu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.