Novopečeni sam ribič i ne znam mnogo o mamcima, osobito onima u vlastitoj izradi. Čuo sam da su dobri, čak u neku ruku “univerzalni”, mamci od sira. Možda bi mi vaš suradnik mogao preporučiti nekoliko “recepata”?
Sir je provjereno dobar mamac za lov mnogih vrsta riba tijekom cijele godine, osobito u prilikama kada se ne može doći do drugih mamaca animalnog podrijetla. Može se ponuditi ribama sam ili pomiješan, uglavnom s biljnim tvarima. Za ribolov su ponajprije pogodne različite vrste tvrdih ili polutvrdih sireva: trapist, ementaler, gauda, edamer i slični. Ako je sir preslan, bolje ga je koristiti za hranjenje i mamljenje riba. U nuždi se može upotrijebiti i užegao i pljesniv sir. Najbolje je da ima konzistenciju gume. Ako je sir pretvrd, može se omekšati u vlažnoj krpi ili, još bolje, u malo zaslađenom mlijeku. Mamci od tvrđeg sira u obliku kockica mogu se oblikovati nožem. Od mekšeg sira se umijese valjčići i kuglice. Mamci od sira se mogu načiniti i pomoću cjevčice, slično kao mamci od krumpira. Na udicu se mogu stavljati izravno mekši sirevi i oni s nečim umiješani u tijesto. Tvrđi sirevi se mogu stavljati na udicu. Od sira se može načiniti i tijesto za male valjuške na više načina. Jedan je da se uzme 10 do 20 g naribanog sira (može se uzeti i naribani sir iz vrećice), 100 g pšeničnog brašna i žličica ulja. Sve se dobro izmiješa. Drugi, jednostavniji način je da se umijesi tijesto od sredine kruha, malo ribanog sira, ulja i vode. Treći, najjednostavniji način je da se sredina kruha umijesi u tijesto s topljenim polumasnim sirom. Sir se koristi i kao dio smjese u raznim kuhanim tijestima. Ima još mnogo načina i „tajni“ mamaca od sira – koliko ribiča, toliko vrsti mamaca.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdvajanje vazelinkog ulja od vina
Sljedeći članakDodavanje željeza odojcima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.