Kupili smo zemljište i podnijeli zahtjev da se izda građevinska dozvola, postupak je u tijeku. Za to građevinsko zemljište je već izdana građevinska dozvola 1981. g. i plaćeni su doprinosi koje je tada trebalo platiti. Kuća nije sagrađena niti je gradnja započela. Može li nam Grad priznati već uplaćene doprinose za veličinu one kuće koja je trebala biti sagrađena po građevinskojh dozvoli iz 1981. g.?
Prema građevinskoj dozvoli iz 1981. g. gradnja je trebala započeti ili biti dovršena u određenom roku koji je bio naznačen u toj građevinskoj dozvoli. Budući da gradnja nije niti započeta, a od pravomoćnosti te građevinske dozvole je prošlo trideset godina, mislim da ste dužni platiti doprinose prema sadašnjim propisima za kuću za koju ste sada zatražili izdavanje građevinske dozvole. Naravno Grad kao vjerovnik doprinosa i naknada koje ste dužni platiti sukladno svojim općim aktima može donijeti i drugačiju odluku.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakEU novac za slobodnu distribuciju jabuka i mandarina- obavijest voćarima
Sljedeći članakKoje su prednosti kontejniranih sadnica?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.