Dobio sam ovrhu od HT-a za račun iz 2004. godine koji je plaćen i imam potvrdu. Računi su mi bili blokirani više od tri tjedna premda na računu imam 3000 kn, a operator potražuje 1600 kn.
U roku od 8 dana po primanju rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti prigovor, navesti zašto rješenje o ovrsi smatra neosnovanim te ga poslati preporučenim pismom uz povratnicu na adresu javnog bilježnika koji je izdao rješenje. Bilježnik ga prosljeđuje sudu pred kojim se vodi parnični postupak. U postupku pred sudom ili već u samom prigovoru ovršenik prilaže dokaz o uplati spornog potraživanja te sud ukida rješenje o ovrsi. Sud je taj koji će odlučiti o osnovanosti potraživanja te će u slučaju da je neosnovano ovrhovoditelj snositi trošak postupka. Nije moguće zahtijevati naknadu štete jer je ovrhovoditelj zahtijevao naplatu tražbine koja nije osnovana. U takvim slučajevima ovršenik, kao što je navedeno, ima na raspolaganju prigovor.

G. L.

Prethodni članakOdržana kobasijada u Turopolju
Sljedeći članakPopust za pripremu proljetne sjetve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.