Kuća i gospodarski objekti bili su srušeni u ratu. Posjedujem građevinsku dozvolu za kuću, ali kuća nije ucrtana u katastar, niti je upisana u zemljišnim knjigama. Sagradio sam štalu, garažu i dvorišnu zgradu bez građevinske dozvole. Da li trebam legalizirati te zgrade i da li se naknade mogu platiti u ratama?
Trebate se obratiti ovlaštenom arhitektu koji će utvrditi prije pokretanja postupka legalizacije koje vaše nekretnine podliježu postupku legalizacije i mogu li se legalizirati. Također će vam dati uputu što trebate poduzeti kako biste legalizirali objekte i koliko trebate platiti da bi se vaši objekti legalizirali. Za pokretanje postupka legalizacije ne trebate biti u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnik nekretnina. Naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, mogu se plaćati u ratama, o čemu će Vam sve detaljne obavijesti dati ovlašteni arhitekt, obzirom da visina naknada ovisi o veličini objekata koji se legaliziraju. Za upis kuće u katastar i zemljišne knjige trebate se obratiti ovlaštenom mjerniku koji će izraditi tzv. prijavni list temeljem kojeg ćele izvršiti upis kuće, pod uvjetom da je kuća sagrađena u skladu s građevinskom dozvolom, a ako nije tada ćete i kuću prvo trebati legalizirati.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakAgencija odobrila projekte malim poljoprivrednicima – svakom po 15.000 eura
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.