Od supruga sam se razvela prije 4 godine, nakon 22 godine braka. Nikad nije pokrenuta parnica oko imovine, jer je bio dogovor da će on meni riješiti smještaj, odnosno kupiti stan. Do danas ga nije kupio. Ostali sino živjeti u kući njegovih roditelja, otac je prije naše rastave umro, vlasnici kuće su majka (svekrva) i bivši muž. Bivši suprug i ja, dogradili smo dio kuće u braku. U međuvremenu on je odselio, i neko vrijeme ne živi u kući. Sada želi natrag u kuću, ali pod uvjetom da ja odem iz nje. Obećava mi plaćanje podstanarstva za početak, dok ne kupi stan. Koja i kolika su moja prava, i kako da se pravno zaštitim?
Nakon rastave braka moguće je pokrenuti parnicu za utvrđenje i diobu bračne stečevine, u kojoj svaki od bračnih drugova ima pravo na polovinu imovine stečene radom za vrijeme trajanja braka. Pravo podići tužbu za utvrđenje i diobu bračne stečevine ne zastarijeva te takvu tužbu slobodno možete podnijeti i danas. Ukoliko je Vaš bivši suprug kupio dio u toj kući za vrijeme trajanja braka, imate pravo na polovinu njegovog dijela. Nadalje, vezano za dogradnju kuće, ukoliko je tom gradnjom nastala nova stambena cjelina (što je vidljivo iz građevinske i uporabne dozvole), moguće je da se u sudskom postupku utvrdi da taj novoizgrađeni dio predstavlja bračnu stečevinu Ako kuća ne predstavlja bračnu stečevinu kako je gore opisano, imate pravo na povrat uloženog u tuđu nekretninu, koje zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog ulaganja. Posebno napominjem kako je ulaganja potrebno dokazati (u pravilu računima koji glase na vas, ugovorom o kreditu ako ste ga podignuli za adaptaciju kuće i sl.), a za povrat tih ulaganja potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom. Savjetujem, da sa suprugom sklopite ugovor o diobi bračne stečevine, kako biste izbjegli dugotrajne sudske sporove. Također savjetujem da prije sklapanja takvog ugovora, odnosno prije nego vam suprug isplati dogovoreni iznos novca (ili prepiše na vas dio imovine), ne iselite iz kuće. Ukoliko vaš suprug ne pristane na sklapanje takvog ugovora, odnosno ukoliko ne uspije dogovor oko te podjele, možete podići tužbu na utvrđenje i diobu bračne stečevine i tražiti dio koji vam pripada. Savjetujem, da se radi pregovora u podjeli bračne stečevine i sastavljanja navedenog ugovora svakako obratite stručnoj osobi, obzirom daje riječ o složenom postupku.

N. T.

Prethodni članakSkupljanje ambalaže sredstava za zaštitu bilja u kolovozu
Sljedeći članakJavni poziv za dostavu projektnih prijedloga E-impuls
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.