Susjed je nedavno dogradio stubište i terasu tako da se zajedničkoj međi približio na manje od dva metra. Zanima me postoji li propis koji određuje kolika mora biti udaljenost od međe te je li zakonito dograđivati kuću izvan zadanih gabarita?
Detaljna su pravila izgradnje – minimalna površina parcele, dopuštena izgrađenost parcele i koeficijent izgrađenosti, katnost i drugo. Detaljna pravila gradnje određuju i udaljenost zgrade od susjedne građevinske čestice, a obično je riječ o tri metra ako građevina ima otvore prema susjednoj građevinskoj čestici. Udaljenost, međutim, može biti i manja, ali ne manja od jednog metra i u tom slučaju građevina ne smije imati nikakve otvore prema susjednoj čestici. Udaljenost od susjedne čestice, dakle, određuju urbanistička pravila koja su različito određena te će biti najbolje da taj uvjet gradnje provjerite u zavodu za urbanizam mjerodavnog županijskog ureda. Drugo je pitanje je li susjed za navedeni zahvat trebao imati građevinsku dozvolu ili rješenje o uvjetima građenja. Kako smatram da je trebao imati takav dokument za rekonstrukciju i dogradnju te je bez ishođenja tog dokumenta postupio protivno građevinskim propisima, vi morate donijeti odluku kako ćete se postaviti u vezi s tom gradnjom i hoćete li se koristiti mogućnostima koje daje zakon.

V. L.

Prethodni članakNova isplata iz Mjere 4
Sljedeći članakKako čuvati i skupiti sjeme paprike za sjetvu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.