U vrijeme Drugog svjetskog rata gruntovnica je izgorjela u požaru, od tada do sada su putevi do naših oranica bili široki dva metra. Nedavno je izmjeru izvršio mjernik te je puteve ucrtao u širini od tri metra. Može li mjernik bez suglasnosti vlasnika proširiti put na štetu susjednih oranica i polja?
Mjernik ne može bez suglasnosti vlasnika polja ili oranica obavljati proširenje puta. Prema sadašnjim propisima, širina prolaza treba biti tri metra, ali ako za to postoje preduvjeti, a u vašem slučaju preduvjet je da vlasnici susjednih polja i oranica otpuste dio svojih nekretnina za korist proširenja puta. Nakon toga mjernik može izvršiti parcelaciju, odnosno proširenje puta na tri metra. Za provedbu takvog postupka treba dati suglasnost i Ured za prostorno uređenje na području gdje se nalaze nekretnine te se na temelju Prijavnog lista koji izrađuje mjernik i ugovora odnosno sporazuma vlasnika o ustupanju dijelova nekretnina za put može izvršiti upis takvog puta u zemljišne knjige. Isti postupak može se provesti i putem suda kada cijeli postupak vodi sudac nadležnog suda. Uglavnom, bez suglasnosti vlasnika nekretnina čija se površina proširenjem puta smanjuje (suglasnost se treba sastaviti u pismenom obliku kao ugovor o darovanju, kupoprodaji ili sl.), ne može se izvršiti povećanje puta.

V. L.

Prethodni članakUskršnje košarice
Sljedeći članakUtvrđivanje prava vlasništva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.