Imam 1.65 h maslinika u koncesiji 50 godina. Zanima me na koju mjeru mogu aplicirati jer moram zagraditi maslinik i usitniti kamen i kupiti neke strojeve? Vrijednost radova, tj. zahvata je cca 500.000 kuna.
Površina od 1,65 ha maslinika daje razred ekonomske veličine 3, odnosno vrijednost proizvodnje od 32.498,26 kn. Jedan od uvjeta prijave na natječaj za mjeru 4.1 u kojoj se može ostvariti potpora u iznosu koji je vama potreban za realizaciju ulaganja, jest vrijednost proizvodnje od najmanje 6.000 EUR-a. Dakle, ukoliko uz navedeni maslinik nemate ni jednu drugu biljnu i/ili stočarsku proizvodnju, niste prihvatljiv korisnik mjere 4.1. Međutim, prihvatljivi ste za ulaganja u sklopu mjere 6, podmjere 6.3. – Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva, gdje su prihvatljivi svi korisnici čija je ekonomska veličina u rasponu 2.000 – 7.999 EUR. U ovoj mjeri ostvarujete potporu u iznosu od 15.000 EUR-a (cca 100.000 kn), s kojim iznosom dakle možete provesti dio ulaganja. Trenutni Pravilnik o provedbi mjere 6, predviđa mogućnost jedne prijave po korisniku tijekom cijelog razdoblja provedbe Programa ruralnog razvoja. Ukoliko osim maslina uzgajate još neku kulturu i/ili stoku, preporuka je da se obratite Savjetodavnoj službi , koja će temeljem raspoloživih podataka izračunati vašu ekonomsku veličinu, a na osnovu koje se određuje prihvatljivost ulaganja u mjerama Programa ruralnog razvoja.

Marin KUKOČ, dipl.ing.

Prethodni članakGRAPAKOVA velika prezentacija “6 veličanstvenih” u Garešnici!
Sljedeći članakSastanak stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.