Majka želi napraviti oporuku za života i za svoga nasljednika odrediti sina. Može li ona u oporuci (koju namjerava sačiniti i pohraniti kod javnog bilježnika) uvjetovati sinu da on, kada majka darovateljica umre, ne može prodati, prenijeti ili na drugi način naslijeđenu imovinu darovati svojoj supruzi, odnosno majka darovateljica bi htjela da sin nasljednik tu imovinu uživa dokle god je živ bez mogućnosti prijenosa naslijeđene imovine na svoju sadašnju ili neku možda buduću zakonitu suprugu. Dakle, može li majka takvo što uvjetovati u oporuci što bi obvezivalo njezinog sina čak i nakon njezine smrti?
Vezano uz vaše pitanje koje se odnosi na sastavljanje oporuke od strane vaše majke uz istodobno postavljanje određenih uvjeta za nasljeđivanje po istoj, upućujemo vas na odredbe Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15.). Obzirom da se Zakonom o nasljeđivanju uređuje pravo nasljeđivanja upućujemo vas na odredbu članka 30. navedenog zakona koja definira pojam javne oporuke, odnosno na odredbu članka 34. koja propisuje postupak čuvanja oporuke. Međutim, što se tiče postavljanja određenih naloga i uvjeta u oporuku majke navedeno je potrebno provesti sukladno odredbi članka 47. i 48. Zakona o nasljeđivanju kojime je propisano da oporučitelj može opteretiti nekom dužnosti osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine (nalog) i to pojedinim oporučnim odredbama uz uvjete ili rokove, time da će se za nemoguće, nedopuštene i nemoralne uvjete, kao i nerazumljive ili protuslovne, uzeti da ne postoje. Stoga, iz navedenog proizlazi da majka u oporuci može postaviti uvjet ili rok koji će obvezivati njezinog sina čak i nakon njezine smrti, osim ako navedeni uvjet ili rok nije nemoguć, nedopušten i nemoralan, odnosno nerazumljiv ili protuslovan.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakKreće Školska shema
Sljedeći članakDo 13. rujna traju prijave za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2018.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.