Već duže vrijeme razmišljam o proizvodnji kupina i kupinovog vina. Posadio bih 0,75 ha kupina i ujedno bih postavio i sustav za navodnjavanje zbog blizine vode (potok). Zanima me da li se mogu dobiti bilo kakva bespovratna sredstva?

Preduvjet za uspješnu voćarsku proizvodnju, u ovom slučaju kupine jest, uz kvalitetan sadni materijal i kvalitetnu pripremu tla, upravo voda, odnosno navodnjavanje višegodišnjeg
nasada i naročito jagodastog voća, u koju skupinu spada i kupina (ili popularno bobičasto voće“). Trenutno u RH nema subvencija, tj. bespovratnih sredstava za podizanje višegodišnjih
nasada, pa tako niti za sadnju kupine. Kad posadite nasad, tada možete ostvariti državnu
potporu, tzv. izravno plaćanje (osnovno plaćanje po jedinici površine – ona variraju i kreću se oko 180 EUR-a/1ha + proizvodno vezana plaćanja, koja su u 2015. bila 1.330 kn/ha)
podnošenjem zahtjeva elektroničkim putem popunjavanjem aplikacije koja se nalazi na stranici Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Aplicirati za tu potporu možete nakon što posadite nasad i to od 01. ožujka, pa do 15. svibnja tekuće godine, kad je službeno vrijeme za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja. Za sadnju nasada mogli biste konkurirati za sredstva iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. (PRR), Mjera 4 (Ulaganja u fizičku imovinu), Podmjera 4. 1. (Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva)
kad natječaj bude objavljen na stranicama APPRRR-a, jer su u sklopu te mjere prihvatljivi troškovi, između ostaloga, i troškovi ulaganja u podizanje i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada. Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti) koja se može ostvariti kroz tu podmjeru iznosi od 5.000 do 2.000.000 EUR-a odnosno 3.000.000 EUR-a, ovisno o sektoru. Intenzitet potpore može biti do 50% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, što znači da ako vam se zahtjev odobri,tad možete dobiti povrat uloženih sredstava u investiciju do 50%. Da biste mogli konkurirati za ta sredstva, osim što morate biti upisani u Upisnik OPG-a i posjedovati zemlju (ili ju imati u višegodišnjem zakupu ili najmu ili darovni ugovor),morate imati osigurana vlastita sredstva za realizaciju cijele investicije, jer bespovratna sredstva iz navedene mjere, ako vam se zahtjev
odobri, možete dobiti tek kad cijelu investiciju realizirate. Za podizanje 1 ha nasada kupina potrebno je oko 125.000,00 kn/ha površine, što uključuje godinu prije sadnje (priprema terena) i
godinu sadnje (osnovna gnojidba, sadni materijal, armatura i dr.). Ako se odlučite za sadnju kupine, obvezno prije pripreme terena i sadnje treba obaviti kemijsku analizu tla (u Zagrebu se to može napraviti na Agronomskom fakultetu, Zavod za ishranu bilja, Svetošimunska cesta 25 ili u
nekom drugom laboratoriju, kao npr. laboratorij tvornice Petrokemija Kutina). Također je preporuka da prije sadnje kontaktirate vama najbližeg djelatnika Savjetodavne službe (adresar se nalazi na mrežnoj stranici Savjetodavne službe: www.savjetodavna.hr, kako biste dobili potrebne savjete o tome kako što kvalitetnije pripremiti tlo za sadnju nasada i dr.).

mr. sc. Višnja ŠIMUNOVIĆ

Prethodni članakČime spriječiti smeđe mrlje na jabuci?
Sljedeći članakProglašeni najbolji proizvođači kravljeg i kozjeg mlijeka te najperspektivniji mladi proizvođač mesa i mlijeka s područja Kopriv. križevačke Županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.