Vlasnik sam stana u kojem živim, ali zbog visoke cijene grijanja koje ne mogu plaćati zanima me da li mogu tražiti da mi iz stana uklone radijatore i izmjeste okomite cijevi?
Uklanjanje radijatora i vertikalnih cijevi bilo bi moguće samo u slučaju kada se takvom radnjom ne bi nanosila šteta ostalim suvlasnicima zgrade. Obično takav zahvat nije moguć jer su cijevi u vašem stanu dio jednog cjelovitog sustava centralnog grijanja. Možete pokušati tražiti predstavnika zgrade odnosno upravitelja zgrade da razmotri taj vaš prijedlog, ali mislim da neće udovoljiti vašem zahtjevu. Način obračunavanja grijanja reguliran je Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine br. 42/2005.) i Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju. Navedenim zakonom i pravilnikom regulirani su svi detalji o načinu obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju te su se distributeri toplinske energije prvenstveno dužni pridržavati odredbi tih propisa. Tim je propisima određen način obračuna toplinske energije na način kako ga vi sada plaćate, a s vremenom bi svaki stan trebao imati poseban uređaj kojim će se obračunavati utrošena energija u vašem, odnosno svakom stanu.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakPovećanje raspoloživih sredstava za sufinanciranje projekata iz 1. Natječaja za mjeru 4
Sljedeći članakPšenica i ječam u hranidbi kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.