Zasadio sam 3,5 ha lijeske. Sadnice sam kupio kod dva poznata dobavljača. Znatan broj sadnica uopće nije sličan deklariranoj sorti. Reklamirao sam sadnice, ali su dobavljači odbili svaku odgovornost. Nepravilnosti sam uočio u prvoj berbi. Imam li pravo na neku odštetu, kako da je procijenim, kada nastupa zastara i kolike su šanse da uspijem u tom procesu?
Imate pravo na odštetu, ali u postupku pred sudom trebate dokazati da ste pretrpjeli štetu te da vam je dobavljač garantirao da kupujete sadnice deklarirane sorte. Prodavatelj odgovara za nedostatke stvari ako stvar nema potrebna svojstva za redovitu uporabu ili za promet, ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili prešutno ugovorene odnosno propisane, ako stvar nema svojstva koja inače postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja, proizvođača i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje stvari i dr.). Ako se pokaže da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je dužan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca računajući od dana kad je nedostatak otkrio. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto proteknu dvije godine od predaje stvari. Kupac koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o nedostacima može zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostataka, tražiti sniženje cijene ili izjaviti raskid ugovora, a ima pravo i na naknadu štete. Procjenu može izvršiti gospodarstveni vještak.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakKomisija objavila način primjene paketa potpore za poljoprivrednike u vrijednosti od 500 milijuna eura
Sljedeći članakKod kojih stanja pomaže badem?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.