Stočarstvo pitanje br. 24

19

Imam dvije mlade koze koje uredno traže jarca svakih 21 dan i sad me zanima je li problem u kozama ili u jarcu koji je mlad i ima 11 mjeseci?
Koze su sezonski poliestrične životinje s izraženom pojavom spolnog ciklusa i vidljivim znakovima estrusa tijekom određene sezone, ponajviše u jesen, ili u našim klimatskim uvjetima od kolovoza do kraja prosinca. Dakle, ovo vrijeme nije baš „top termin“ za tjeranje i pripuštanje (osjemenjivanje) koza, kako za koze tako i za jarce. Međutim, s obzirom da se vaše mlade koze ipak tjeraju (pretpostavljam da su im to prva tjeranja), a i nakon spolnog kontakta ne ostaju gravidne možemo pretpostaviti sljedeće. U ovo vrijeme moguće je da se koze tjeraju, ali taj estrus nije popraćen ovulacijom, pa onda ne može doći niti do oplodnje i gravidnosti. Razlog može biti i u jarcu. Jedino što možete učiniti je pokušati koze pariti s drugim jarcem i vidjet ćete rezultat. Ako se koze i dalje budu tjerale, savjetujem nemojte ih eliminirati dajte im još jednu šansu, ali u pripusnoj sezoni.

prof.dr.sc. Boro MIOČ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPeradarstvo pitanje br. 11
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 126
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.