Stočarstvo pitanje br. 30

20

Zanima me kolika je cijena magarećeg mlijeka svježeg i zamrznutog? Smijem li prodavati mlijeko, ako nisam prijavio obrt?
Cijena magarećeg mlijeka se kreće od 200 do 400 kn za 1 litru (kako tko može postići, ovisi o području gdje se prodaje i kupovnoj moći građana koji kupuju). Najčešća cijena danas na području Zagreba i okolice je 300 kn. Najpoznatija uzgajateljska obitelj magaraca koja ima više od 40 magarica – obitelj Antunović s poluotoka Pelješca prodaje litru po 200 kn. Koliko je poznato i svježe i zamrznuto se prodaje po istoj cijeni. Sirovo mlijeko (sve vrste mlijeka, pa tako i magareće) smije prodavati OPG ili PG koje ima vlastite magarce (i ako ima registriranu farmu pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji) i to na nekoliko načina: na kućnom pragu , dostavom kupcima u krugu 50 km od farme, na mljekomatu (nije izvedivo za magareće mlijeko). Ako se mlijeko prodaje zamrznuto, tada je potrebno voditi evidencije o održavanju hladnog lanca. Ako OPG ili PG želi prodavati mlijeko dućanima, ugostiteljskim objektima i sl., tada se mlijeko mora pasterizirati i mora se tražiti odobrenje objekta (ili odobrenje pod posebnim uvjetima) od strane Uprave za veterinarstvo uz zadovoljavanje određenih minimalno tehničke uvjeta za pasterizaciju, punjenje, čuvanje i označavanja mlijeka. Ako netko nema svoje mlijeko, a želi kupovati mlijeko od proizvođača (farmera) i prodavati ga, tada mora imati otvoren obrt ili neki drugi oblik poduzeća registriranog za trgovinu i zadovoljavati određene minimalno tehničke uvjete transporta, čuvanja, pakiranja i označavanja mlijeka, te ne smije prodavati sirovo mlijeko već samo prethodno pasterizirano mlijeko iz odobrenog objekta (ili odobrenog pod posebnim uvjetima).

Anđelka PEJAKOVIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 123
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 507
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.