U vrtu uvijek nastojimo imati barem ponešto cvatućih biljaka koje svojim bojama i oblicima cvjetova donose dinamiku, toplinu, razigranost, a često i miris. U cvatućim biljkama uglavnom uživamo tijekom dana, pa i ne razmišljamo o tome što se s cvjetovima zbiva kad padne mrak jer ih tada uglavnom i ne promatramo. Predstavljamo vam biljke koje cvatu noću.

U većini slučajeva kad sunčeve zrake predvečer oslabe i kad se spuste temperature, cvjetovi se zatvaraju. Međutim, postoje biljke koje noću imaju otvorene cvjetove što nam u nekim prigodama baš može biti zanimljivo i korisno. Tako cvjetovi ovih biljaka na mjesečini ili uz rasvjetu u predvečerje i noću poprimaju pomalo neobičan izgled. Oni svojim intenzivnim mirisom, a nerijetko i svijetlim bojama noću privlače noćne oprašivače (osobito noćne leptire).

Biljke za trenutke opuštanja

U gotovo svakome vrtu postoje mjesta gdje nam baš odgovaraju ovakve biljke. To su primjerice prilazi kući ili njezino pročelje, kao i razna mjesta za odmor (balkoni, terase, sjenice…). Osim zanimljivoga izgleda, ondje će nam ugodan boravak i atmosfera biti osobito važni za vrućih ljetnih dana kad ćemo na otvorenome moći boraviti tek nakon zalaska sunca. Poznato je da biljke same po sebi osvježavaju, a kad imaju mirisne cvjetove, ugođaj će biti još potpuniji. Takav će nam vrt zasigurno pružiti ugodne trenutke opuštanja, bilo da ondje boravimo sami ili u društvu obitelji i/ili prijatelja. U nastavku donosimo neke od cvatućih vrsta biljka koje ćemo lako uklopiti u svaki vrt.

Noćurak

Rod Oenothera (noćurak, pupaljka ili pupoljica) obuhvaća mnogo ukrasnih vrsta – ponekad jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka te najčešće trajnica. Cvjetovi se javljaju čitavo ljeto i najčešće su žuti, iako kod nekih vrsta i/ili kultivara mogu biti bijeli i u nijansama ružičaste boje. Oni su kratkotrajni, ali je cvatnja obilna. Ostaju otvoreni noću pa do sljedećega dana otprilike u podne. Ovo su skromne, otporne i nezahtjevne biljke. Trajnice Oenothera missouriensis i O. tetragona u visinu narastu do 60 centimetara. O. speciosa je kratkoživuća trajnica bijelih cvjetova (45 centimetara). Razmnožavamo ih u proljeće i jesen dijeljenjem. Oenothera biennis je dvogodišnja biljka poznata je po svojim ukrasnim i ljekovitim svojstvima (ulje noćurka). Nakon što je jednom posadimo ili posijemo u vrt, obično se zamozasijava.

noćurak
Noćurak

Ukrasni duhan

Nicotiana je rod ukrasnih i korisnih, najčešće trajnih biljaka. Pripada porodici pomoćnica (Solanaceae) pa su čitave biljke intenzivna mirisa. Najpoznatija vrsta je duhan – biljka od čijih se listova izrađuju cigarete. Najčešće se uzgajaju vrste Nicotiana alata (razni kultivari od 30 do 90 centimetara) i N. sylvestris (šumski duhan) koji u visinu naraste do 1,5 metra. Vole ocjedito tlo, a možemo ih uzgajati na suncu ili laganoj sjeni. Uopće nisu zahtjevne. Ove vrste cvatu čitavoga ljeta, a cvjetovi se otvaraju kasno poslijepodne i rano navečer. Snažna su mirisa i u nijansama bijele, ružičaste, zelene i crvene boje. Biljke kupujemo ili ih uzgojimo iz sjemena. Iako se uglavnom uzgajaju kao jednogodišnje biljke, nerijetko ostaju u vrtu više sezona.

ukrasni duhan
Ukrasni duhan

Anđeoska i đavolja truba

Vrste iz porodice pomoćnica (Solanaceae) rodovi Brugmansia (anđeoska truba) i Datura (đavolja truba) nose krupne trubaste cvjetove koji se otvaraju noću i prekrasnoga su mirisa. Sve su vrlo otrovne, pa moramo paziti gdje ćemo ih smjestiti – osobito imamo li malu djecu i kućne ljubimce.

Oba roda biljaka vole hranjivo, ocjedito tlo te mnogo vode i hraniva. Ljeti će im goditi lagana zasjenjenost. U kontinentalnim krajevima ih uzgajamo u posudama i preko zime spremamo u zaštićeni prostor. Razmnožavamo ih reznicama. Anđeoska truba (Brugmansia) je grmolika biljka i češće se uzgaja nego datura. Možemo je oblikovati kao stabalce. Veliki, obješeni cvjetovi su u nijansama bijele, zelene, narančaste, ružičaste, crvene te boje breskve. U toplijim krajevima gdje mogu rasti na otvorenome, mogu narasti i do 6 metara. Vražja truba (Datura) ima lijepe, velike cvjetove u nijansama ružičaste, grimizne, žute ili bijele boje i okrenuti su prema gore. Biljke u visinu narastu do 2 metra. Osjetljive su na hladnoću, ali i općenito nisu baš dugovječne pa ih uzgajamo kao jednogodišnje biljke.

Ljubičina

Ljubičina (Matthiola bicornis ili M. longipetala) u visinu naraste do 45 centimetara. Otporna i nezahtjevna jednogodišnja biljka koju sijemo u proljeće. Odgovaraju joj ocjedita, ne suviše kisela tla. Cvjetovi su jednostruki ili višestruki, ljubičasti ili bijeli. Tijekom dana djeluju pomalo uvelo jer se latice uvijajaju, no navečer živnu i jako mirišu.

ljubičina
Ljubičina

Noćna frajla

Noćna frajla ili peruanski noćurak (Mirabilis jalapa) u visinu naraste do 60 cm i čitave sezone nosi trubaste, mirisne cvjetove koji mogu biti bijeli, žuti, ružičasti, crveni, grimiznocrveni pa i višebojni. Otvaraju se kasno poslijepodne i ostaju otvoreni do jutra. Ovo su nezahtjevne jednogodišnje biljke, ali u toplijim krajevima mogu prezimjeti. Jednostavno se razmnožavaju sjemenom, a često se samozasijavaju.

noćna frajla
Noćna frajla
Prethodni članakIndijska patka – prirodni neprijatelj crvenog puža
Sljedeći članakStrojevi i alati za uređenje okućnice
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje