U vrtu uvijek nastojimo imati barem ponešto cvatućih biljaka koje svojim bojama i oblicima cvjetova donose dinamiku, toplinu, razigranost, a često i miris. U cvatućim biljkama uglavnom uživamo tijekom dana, pa i ne razmišljamo o tome što se s cvjetovima zbiva kad padne mrak jer ih tada uglavnom i ne promatramo. Predstavljamo vam biljke koje cvatu noću.

U većini slučajeva kad sunčeve zrake predvečer oslabe i kad se spuste temperature, cvjetovi se zatvaraju. Međutim, postoje biljke koje noću imaju otvorene cvjetove što nam u nekim prigodama baš može biti zanimljivo i korisno. Tako cvjetovi ovih biljaka na mjesečini ili uz rasvjetu u predvečerje i noću poprimaju pomalo neobičan izgled. Oni svojim intenzivnim mirisom, a nerijetko i svijetlim bojama noću privlače noćne oprašivače (osobito noćne leptire).

Biljke za trenutke opuštanja

U gotovo svakome vrtu postoje mjesta gdje nam baš odgovaraju ovakve biljke. To su primjerice prilazi kući ili njezino pročelje, kao i razna mjesta za odmor (balkoni, terase, sjenice…). Osim zanimljivoga izgleda, ondje će nam ugodan boravak i atmosfera biti osobito važni za vrućih ljetnih dana kad ćemo na otvorenome moći boraviti tek nakon zalaska sunca. Poznato je da biljke same po sebi osvježavaju, a kad imaju mirisne cvjetove, ugođaj će biti još potpuniji. Takav će nam vrt zasigurno pružiti ugodne trenutke opuštanja, bilo da ondje boravimo sami ili u društvu obitelji i/ili prijatelja. U nastavku donosimo neke od cvatućih vrsta biljka koje ćemo lako uklopiti u svaki vrt.

Noćurak

Rod Oenothera (noćurak, pupaljka ili pupoljica) obuhvaća mnogo ukrasnih vrsta – ponekad jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka te najčešće trajnica. Cvjetovi se javljaju čitavo ljeto i najčešće su žuti, iako kod nekih vrsta i/ili kultivara mogu biti bijeli i u nijansama ružičaste boje. Oni su kratkotrajni, ali je cvatnja obilna. Ostaju otvoreni noću pa do sljedećega dana otprilike u podne. Ovo su skromne, otporne i nezahtjevne biljke. Trajnice Oenothera missouriensis i O. tetragona u visinu narastu do 60 centimetara. O. speciosa je kratkoživuća trajnica bijelih cvjetova (45 centimetara). Razmnožavamo ih u proljeće i jesen dijeljenjem. Oenothera biennis je dvogodišnja biljka poznata je po svojim ukrasnim i ljekovitim svojstvima (ulje noćurka). Nakon što je jednom posadimo ili posijemo u vrt, obično se zamozasijava.

noćurak
Noćurak

Ukrasni duhan

Nicotiana je rod ukrasnih i korisnih, najčešće trajnih biljaka. Pripada porodici pomoćnica (Solanaceae) pa su čitave biljke intenzivna mirisa. Najpoznatija vrsta je duhan – biljka od čijih se listova izrađuju cigarete. Najčešće se uzgajaju vrste Nicotiana alata (razni kultivari od 30 do 90 centimetara) i N. sylvestris (šumski duhan) koji u visinu naraste do 1,5 metra. Vole ocjedito tlo, a možemo ih uzgajati na suncu ili laganoj sjeni. Uopće nisu zahtjevne. Ove vrste cvatu čitavoga ljeta, a cvjetovi se otvaraju kasno poslijepodne i rano navečer. Snažna su mirisa i u nijansama bijele, ružičaste, zelene i crvene boje. Biljke kupujemo ili ih uzgojimo iz sjemena. Iako se uglavnom uzgajaju kao jednogodišnje biljke, nerijetko ostaju u vrtu više sezona.

ukrasni duhan
Ukrasni duhan

Anđeoska i đavolja truba

Vrste iz porodice pomoćnica (Solanaceae) rodovi Brugmansia (anđeoska truba) i Datura (đavolja truba) nose krupne trubaste cvjetove koji se otvaraju noću i prekrasnoga su mirisa. Sve su vrlo otrovne, pa moramo paziti gdje ćemo ih smjestiti – osobito imamo li malu djecu i kućne ljubimce.

Oba roda biljaka vole hranjivo, ocjedito tlo te mnogo vode i hraniva. Ljeti će im goditi lagana zasjenjenost. U kontinentalnim krajevima ih uzgajamo u posudama i preko zime spremamo u zaštićeni prostor. Razmnožavamo ih reznicama. Anđeoska truba (Brugmansia) je grmolika biljka i češće se uzgaja nego datura. Možemo je oblikovati kao stabalce. Veliki, obješeni cvjetovi su u nijansama bijele, zelene, narančaste, ružičaste, crvene te boje breskve. U toplijim krajevima gdje mogu rasti na otvorenome, mogu narasti i do 6 metara. Vražja truba (Datura) ima lijepe, velike cvjetove u nijansama ružičaste, grimizne, žute ili bijele boje i okrenuti su prema gore. Biljke u visinu narastu do 2 metra. Osjetljive su na hladnoću, ali i općenito nisu baš dugovječne pa ih uzgajamo kao jednogodišnje biljke.

Ljubičina

Ljubičina (Matthiola bicornis ili M. longipetala) u visinu naraste do 45 centimetara. Otporna i nezahtjevna jednogodišnja biljka koju sijemo u proljeće. Odgovaraju joj ocjedita, ne suviše kisela tla. Cvjetovi su jednostruki ili višestruki, ljubičasti ili bijeli. Tijekom dana djeluju pomalo uvelo jer se latice uvijajaju, no navečer živnu i jako mirišu.

ljubičina
Ljubičina

Noćna frajla

Noćna frajla ili peruanski noćurak (Mirabilis jalapa) u visinu naraste do 60 cm i čitave sezone nosi trubaste, mirisne cvjetove koji mogu biti bijeli, žuti, ružičasti, crveni, grimiznocrveni pa i višebojni. Otvaraju se kasno poslijepodne i ostaju otvoreni do jutra. Ovo su nezahtjevne jednogodišnje biljke, ali u toplijim krajevima mogu prezimjeti. Jednostavno se razmnožavaju sjemenom, a često se samozasijavaju.

noćna frajla
Noćna frajla

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIndijska patka – prirodni neprijatelj crvenog puža
Sljedeći članakStrojevi i alati za uređenje okućnice
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje