Pod pojmom drvenasto bilje podrazumijevaju se vrste koje imaju drvenastu trajnu stabljiku; vazdazelene ili listopadne listove. Drveće ima deblo i na njemu formiranu krošnju,. Kod grmlja iz korijena izlazi više stabljiki koje stvaraju krošnju od tla. Polugrmovi su djelomično odrvenjeli u donjem dijelu, a gronji dio je zeljast i izumire u nepovoljnim vremenskim prilikama. Drvenaste penjačice se obavijaju oko stabala drveća ili se oslanjaju na neku podlogu. Mogu biti duge 2-300 m.
Za oblikovanje živih ograda naročito je pogodno grmlje jer se razgranjuje odmah odozdo, ima više jednakih izdanaka koji tjeraju iz tla ili iznad površine (Corylus sp.), često nemaju jasno izraženo deblo i obično ne izrastu do veće visine. Prema visini dijele se na: nisko grmlje: do 0,5 m (Calluna sp.) i visoko grmlje 6–8 m. Krupni grmovi su lijeska, rakita, jorgovan, trušljika, a sitni su bušin, primorska krkavina, žutilovka te grmići borovnica, brusnica.
Prema listovima grmlje može biti crnogorično i bjelogorično, a potonje listopadno i vazdazeleno. U gospodarskom pogledu grmovi mogu biti šumsko-uzgojni, koji tvore podstojne etaže i štite tlo i mlade biljke, zatim ljekoviti, kao i tehnički, koji se upotrebljavaju za pošumljavanje terena uz ceste i željezničke pruge, sanaciju strmina, podizanje živica i vjetrozaštitnih pojaseva, a mogu biti i prehrambeni, te dekorativni.
Svojstva grmova iskoristiva u ukrasnoj hortikulturi su tip rasta, koji može biti uspravan pa se grmovi takvog rasta koriste za oblikovanje živice, poljozaštitnih pojaseva, stvaranje barijera te za ograđivanje prostora, i polegli – pogodnog tipa rasta za primjenu kao pokrivači tla i sanaciju pokosa i strmina.
Boja i tekstura kore također su važna svojstva za ukrasnu hortikulturu. Grmovi rodova Salix i Cornus odlikuju se zanimljivom bojom kore, naročito krajem zime i u rano proljeće, kada druga estetska svojstva ne dolaze do izražaja.
Kod vrsta grmova koje se upotrebljavaju za cvatnju važno je vrijeme cvatnje, boja i miris cvjetova. Kombiniranjem grmova različitog vremena cvatnje moguće je postići da prostor bude atraktivan tijekom cijele godine. Listovi mogu biti zanimljivi s aspekta boje (crnogorične/listopadne) i mirisa (ružmarin).
Vrste rodova Hippophae, Pyracantha, Ilex, Eunoymus odlikuju se atraktivnim plodovima, no pri tome se treba paziti na to kojoj je kategoriji korisnika površina zelenila namijenjena jer su kod nekih vrsta plodovi otrovni, kao na pr. kod tise (Taxus baccata).
Kod odabira i sadnje grmova važno je porijeklo, odnosno stanište. Tako su neke vrste pogodne za sadnju na vlažnom tlu (Nerium oleander), pjeskovitom tlu (Hippophae rhamnoides), slanom tlu (Tamarix sp.), kiselom tlu (Rhododendron sp.) ili vapnenom tlu (Capparis spinosa).
Važan je čimbenik i osvjetljenje na prirodnom staništu te usklađivanje na mjestu primjene s potrebama za osvjetljenjem. Vrsta koja u prirodi raste u sjeni šumskog drveća kao npr. vrsta Ruscus hypoglossum prikladna je za sadnju u sjeni.
Prostorne funkcije grmova su: akcent u prostoru – koriste se za slobodnu sadnju, oblikovanje živica sa svrhom ograđivanja prostora ili (vlasništva); označavanje putova – formiranje prepreka za djecu i životinje; sakrivanje neželjenih vizura; osiguranje privatnosti; zaštitu od vjetra.
Estetska i zaštitna funkcija
Ovisno o namjeni sadnja može biti gušća ili rjeđa. Živice mogu imati estetsku ili zaštitnu funkciju. Prema obliku/tipu rasta mogu biti slobodnorastuće (neformalne) ili oblikovane (formalne). Prema načinu sadnje mogu biti: jednoredne, dvoredne, troredne. Prema visini rasta: niske (< 0.5 m), poluvisoke (0.5 – 2.0 m), visoke (>2.0 m). Prema obilježjima mogu biti vazdazelene, crnogorične, listopadne, poljska živica – vjetrobrani; od ruža; od penjačica; od voćaka; zaštitna.
Za žive ograde koriste se različite drvenaste vrste (drveće koje dobro podnosi rez i grmlje). Mogu biti vazdazelene ili listopadne. Vazdazelene žive ograde oblikuju se kako od četinjača, tako i od vazdazelenih listača. Žive ograde ili živice mogu rasti kao slobodnorastuće (neformalne), bez orezivanja i oblikovane (formalne) koje se moraju redovito orezivati.
Pročitajte ostale članke iz priloga:
Neke vrste grmova prikladne za oblikovanje živih ograda
