Vrtlarenje na nagnutim i strmim terenima – kosinama, sa sobom donosi brojne izazove. No, iz toga mogu proizaći posebna rješenja koja će vaš krajolik, vrt i okućnicu učiniti uzbudljivim i nesvakidašnjim prizorom u vrtlarenju. Upoznat ćemo vas sa glavnim načelima na koje morate obratiti pozornost prilikom oblikovanja vrta i usmjeriti vas na najbolji odabir ukrasnog bilja za kosine.
Nagib terena prva je značajka kosine koju morate pobliže odrediti kako biste znali kako dalje postupati. Ako vaš teren postiže visinsku razliku od 1 metra kroz duljinu terena od 3 metra to rezultira nagibom od 33%. To je blaga kosina na kojoj će vam dobro uspijevati i običan travnjak ako ne želite ništa drugo.
S visinskom razlikom od 1m kroz duljinu terena od 2m nagib se povećava na 50%. Takve kosine nisu preporučljive za travnjak. Međutim, možete i dalje saditi sve vrste ukrasnih trajnica i grmova. Na jačim nagibima s više od 60% već bi trebalo osigurati potporne zidove ako se planiraju veći radovi na nagibu, izrada većih terasa ili uklanjanje postojeće vegetacije.
No, i na ovakvim nagibima možete sami vrtlariti imajući na umu da radite samo uske terase kako biste si osigurali pristup svim dijelovima nagnutog terena te da sadite vrste koje svojim korijenom stabiliziraju teren.
Procjena postojećeg stanja
Kad krenete na uređenje neke nove površine prvo pokušajte odrediti što bi od bilja koje se nalazi vrijedilo sačuvati. Ponekad se biljke koje neki smatraju korovima i običnom šikarom mogu pokazati, uz malo brige, krasnim primjercima i okosnicom novog rasporeda u vrtu.
To je posebno važno za kosine i vrtove na njima. Tamo je najpametnije ostaviti što više postojeće vegetacije kako ne bismo narušili stabilnost površinskog sloja. Vrste koje ćete često naći da prirodno rastu na zapuštenim terenima, a vrijedi ih sačuvati su: svib (Cornus sanguinea), bazga (Sambucus nigra), bagrem (Robinia pseudoacacia), lijeska (Corylus avellana), pasja ruža (Rosa canina) imirobalana (Prunus cerasifera).
Planiranje i oblikovanje prostora
Nakon što počistite teren, oblikujete postojeće bilje te krenete planirati novu sadnju bilja, imajte na umu koje su vam najzanimljivije točke na parceli prema kojima želite usmjeriti pozornost. Ako je to lijepi pogled iza vaše parcele, pazite da ne zasadite bilje koje će prerasti i zakloniti ga. Ako pak imate neki neugledni dio okućnice, birajte bujne zelene vrste koje će ga sakriti i neće privlačiti pogled.
Ako možda imate neki dio kosine koji je nešto ravniji, na njemu možete planirati mjesto za odmor i opuštanje. Zato ćete najljepše biljke postaviti tako da usmjeravaju prema tom mjestu i obavijaju ga kao oaza, kako bi svatko dobio želju lagano se uspeti ili spustiti do takvog mjesta.
Ako su kosine takve da su potrebne stepenice i stazice, radite ih uske kako biste smanjili uznemiravanje strukture tla. Okomite strane terasa po potrebi možete pojačati drvenim gredama, gabionima ili kamenim suhozidom. Ovi pregradni elementi mogu biti odabrani i postavljeni tako da služe i kao mjesta za odmor. Postavljanjem i djelomičnim ukopavanjem većeg kamenja ili drvenih oblica unutar gredice s biljem na kosini smanjit ćete gubitak površinskog sloja zemlje. Osim toga usporit će te protok vode za većih kiša i time povećati usvajanje vode u dublje slojeve tla.
Ako imate mali prostor i još k tome pod nagibom, pazite da veće grmove postavite samo rubno kako vam ne bi smanjili osjećaj dubine prostora. Osjećaj veličine i dubine možete također pojačati tako da sadite stabla više, ali rahle krošnje (Larix decidua, Betula spp., Cercidiphyllum japonicum, Gleditsia triacanthos., Sorbus aucuparia) u kombinaciji samo s niskim trajnicama i patuljastim grmovima.
Imajte na umu da je na višim dijelovima kosine uvijek tlo mnogo suše. Sukladno tome ondje sadite vrste otpornije na sušu. Većinu površine planirajte popuniti grmovima i trajnicama. Uz to što imaju jači korijen, ne morate ih mijenjati godinama pa time stvarate stabilan sklop korijenja u tlu. Na mjestima teže pristupačnosti birajte bilje koje ne zahtijeva mnogo održavanja te stvara gusti sklop i time sprječava rast korova.
Odabir vrsta
Nije neizvedivo ako na izraženim nagibima želite imati predivan vrt s mnoštvom zanimljivog bilja posebnih listova, cvjetova ili plodova. No ako uz to želite da imaju dobar, razgranat korijen koji stabilizira površinski sloj tla slijedi pregled najboljih vrsta koje zadovoljavaju oba uvjeta.
Stabla: birajte stabla rahle krošnje koja stvaraju laganu sjenu kako bi vam u podnožju bolje uspijevali grmovi i trajnice. Osim već gore navedenih, u obzir uzmite i sljedeće ukrasne vrste. One zbog skladnog omjera krošnje i korjenova sustava ne predstavljaju opasnost od izvaljivanja.
Amelanchier ovalis – „multi stem“ forma rasta, mnoštvo bijelih cvjetova, jestivi plodovi;
Cercis siliquastrum – judino drvo, ružičasti cvjetovi prije listanja u proljeće;
Clerodendrum trichotomum – početkom jeseni mirisni bijeli cvjetovi, kasnije dekorativni plavi plodovi;
Cornus florida ‘Rubra’ (ružičasti „cvijet“), ‘Cloud Nine’ (bijeli „cvijet“) ili ‘Rainbow’ (prošarani listovi);
Cotinus coggygria ‘Royal Purple’ (crveno-purpurni listovi) ili ‘Golden Lady’ (žutih listova).
Zimzeleni grmovi: Aucuba japonica ‘Variegata’ (ženski kultivar), ‘Crotonifolia’ (muški kultivar) ili ‘Rozannie’ (samooplodni) – za uzgoj na sjenovitim položajima;
Ceanothus thyrsiflorus var. repens – poleglih grana, sjajni kožasti listovi, plavi cvjetovi u svibnju i lipnju, za sunčane položaje;
Hypericum calycinum – niski, šireći grm, žutih cvjetova u lipnju i srpnju / Hypericum x moserianum ‘Tricolor’ . Cvjetovi su kao kod prethodne vrste, rubovi listova ružičasti;
Juniperus spp. – mnogo vrsta i kultivara, različitih visina rasta i boje izboja. Najčešće se koriste niže vrste – pokrivači tla poput J. horizontalis ‘Blue Chip’, J. x pfitzeriana ‘Old Gold’ ili J. communis ‘Repanda’;
Lonicera pileata – gusti polegli grm, pokrivač tla, ili Lonicera nitida – višljeg rasta, sitnijih listova;
Mahonia aquifolium / Mahonia x media je srednje visoki grm, žutih cvjetova početkom proljeća. Listovi su zimi crvenkasti, dekorativne plave do tamno ljubičaste bobice;
Pinus mugo ‘Mughus’ – grmoliki planinski bor, širokog ali kompaktnog rasta, za sunčane položaje;
Taxus baccata ‘Repandens’ – niski, šireći kultivar tise, ‘Semperaurea’ – kompaktnog, grmolikog rasta, žutih vrhova izboja.
Listopadni grmovi: Aronia melanocarpa – aronija, bijeli cvjetovi u svibnju, jestivi plodovi, crvena jesenska boja listova, za sunčane položaje;
Berberis thunbergi ‘Atropurpurea’ (zagasito crveni listovi), ‘Harlequin’ (ružičasto prošarani listovi), ‘Maria’ (žuti vrhovi izboja) ili ‘Orange Rocket’ (stupasta forma, intenzivno crveni listovi);
Buddleja davidii – ljetni jorgovan, izrazito brzog rasta, krupni cvatovi u raznim bojama ovisno o kultivaru. Cvate cijelo ljeto, uzgoj na sunčanim položajima;
Cornus stolonifera ‘Flaviramea’ – izboji intenzivno žuti, ili C. alba ‘Baton Rouge’ – intenzivno crveni izboji;
Euonymus alatus – dekorativna kora i plodovi, intenzivna crvena jesenska boja listova;
Lonicera purpusii – grm zimske cvatnje iznimno mirisnih, bijelih cvjetova, zimzelena ako raste u zaklonu;
Kerria japonica – podnosi sjenu ali i jako sunčane položaje, cvate žutim cvjetovima u rano proljeće;
Physocarpus opulifolius– visoki grmovi crvenih (cv. ‘Diablo’) ili žutih (cv. ‘Luteus’) listova, otporni na sušu;
Potentilla fruticosa – dugo razdoblje cvatnje, bijele, žute, ružičaste i narančaste boje cvijeta ovisno o kultivaru;
Symphoricarpos albus – ukrasni bijeli plod, S. orbiculatus – ukrasni crveni plod, ili S. x doorenbosii – ukrasni ružičasti plodovi;
Spiraea prunifolia ‘Plena’ ili S. x vanhouttei – gusti grmovi proljetne cvatnje, za sunčano ili polusjenovito:
Zeljaste trajnice i ukrasne trave: Aster spp. – zvjezdani, uzgoj na sunčanim površinama, vrste iz roda Aster cvatu krajem ljeta i u jesen. Šire se busenasto podzemnim stabljikama, cvjetovi mogu biti u bijeloj, ružičastoj ili ljubičastoj boji;
Eupatorium maculatum – snažna, busenasta trajnica, visokih ružičastih cvjetova krajem ljeta, otporna na sušu, za sunčane položaje;
Echinacea purpurea – busenasta trajnica snažnog korijena, visokih, ružičastih ili bijelih (‘Alba’) cvjetova ljeti; uzgoj na sunčanim položajima;
Hemerocallis spp. – graničice, dnevni ljiljani, vrste i kultivari visokog rasta podnose i lagano zasjenjenje i kompeticiju. Niski kultivari zahtijevaju sunčane položaje kako bi cvali. Cvjetovi su krupni, u raznim bojama, najčešće vrste su H. fulva, H. lilioasphodelus i H. minor, a postoje i brojni križanci;
Liriope spicata – rizomatska, busenasta trajnica, sjajnih, zimzelenih, lancetastih listova, ljubičastih cvjetova ljeti. Najbolje uspijeva u laganoj sjeni ili sa svega nekoliko sati izravnog sunčevog osvjetljenja;
Miscanthus sinensis – trava gustog, busenastog rasta, visine oko 1,5m, crvenkastih metlica u jesen. Kultivari su ‘Red Chief’ (intenzivnije crveni cvat), ‘Little Zebra’ (žuto prošaran list), ‘Adagio’ (nižeg rasta), svi dobro podnose sušu i jako sunčane položaje;
Pennisetum alopecuroides – gusto busenasta ukrasna trava, do 80cm visine, dekorativnih cvatova, za sunčane položaje;
Carex morrowii – niska, busenasta vrsta, relativno brzo se širi, izvrsna i u sjenovitim dijelovima. Često su u uzgoju šarenolisni kultivari poput ‘Ice Dance’, ‘Evergold’ ili ‘Vanilla Ice’.
