Njega tropskih orhideja u sobnom uzgoju

Orhideje spadaju u porodicu kaćunovki (Orchidaceae) koja se sastoji od više od 750 različitih rodova i 25 000 različitih vrsta s više od 100 000 hibrida. Taksonomski se dijeli na pet podporodica: Apostasioideae, Cypripedioideae, Vanilloideae, Orchidoideae, Epidendroideae.

 Prema podlozi na kojoj rastu orhideje se mogu podijeliti na terestričke i epifitske. Terestričke orhideje rastu u razini tla iz zemlje i imaju podzemne gomolje ili snop korijenja uz bazu. Epifitske orhideje rastu na drveću u pukotinama ili spojevima grana i na grmlju. Zbog toga je njihov korijenov sustav prilagođen staništima iznad tla. Veliki broj vrsta razvio se zbog dobre prilagodljivosti orhideja na različite vremenske uvjete pa ih se tako može naći na skoro svim kontinentima.

Popularnost orhideja

Danas su orhideje naročito popularne, a popularnost su stekle zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije čime se omogućila proizvodnja većeg broja sadnica. Nekada su se sadnice dobivale isključivo dijeljenjem sadnog materijala, a danas u kontroliranim laboratorijskim uvjetima i zaštićenim prostorima moguća je znatno veća proizvodnja. Zbog velikog broja proizvedenih sadnica njihova cijena je padala pa su tako postale dostupnije većem broju korisnika. Iz godine u godinu potražnja za orhidejama raste. Rod Phalaenopsis već nekoliko godina za redom drži vodeće mjesto kao svjetski najprodavanija cvjetna lončanica. 

Morfologija orhideja

Orhideje spadaju u trajnice. Korijenje orhideje je dugo, izlazi iz baze pseudolukovice. Površina korijena je dlakava tj. na njoj se nalaze korijenove dlačice koje imaju strukturu sličnu rizoidima. One služe za crpljenje hranjivih tvari i vlage iz tla. Korijenje služi za pričvršćivanje orhideje za stabla u prirodi ili za supstrat u lončićima.

Listovi se oblikom i debljinom razlikuju, ali najzastupljeniji su debeli i kožasti listovi uspravnog ili povijenog rasta. Rastu iz vrha pseudolukovice. Za rast koriste sunčevo svjetlo, vodu i hranjive tvari. Po strukturi listova se može otprilike zaključiti koje uvjete treba pružiti orhideji za optimalan rast i razvoj.

Uvjeti za uzgoj orhideja

Dostupnost sunčeve svjetlosti jedan je od glavnih čimbenika potrebnih za pravilan rast i razvoj. Orhideje smještene na jug imat će dovoljno svjetla cijele godine, no problemi se mogu pojaviti tijekom najduljih ljetnih dana kad se na listovima mogu pojaviti opržotine od sunca. Na lišću se nakon dva do tri dana počnu stvarati smeđe mrlje i one mogu rezultirati uvenućem cijelog lista. Orhideje se također mogu uzgojiti uz umjetnu svjetlost. Biljke za rast i cvatnju koriste plavi (400 – 500 nm) i crveni (600 – 700 nm) dio vidljivog elektromagnetskog spektra. Za tu se svrhu koriste halogene žarulje, fluorescentne svjetiljke i visokotlačne žarulje.

Najčešće tropske epifitske orhideje prisutne na našem tržištu, a samim time i u primjeni su hibridni kultivari roda Phalaenopsis. One potječu iz područja Indonezije gdje uspijevaju u krošnjama tropskog drveća za koje se drže korijenjem. Na svom prirodnom staništu izložene su temperaturama do 30 ⁰C. Također, utjecajem oceana se tijekom zime temperature na tim područjima mogu spustiti i do 16 ⁰C. Današnji križanci prilagođeni su zahtjevima za temperaturom kako bi mogli uspijevati u suvremenim interijerima.

Jeste li znali?

Za uzgoj orhideja potrebno je minimalno 40 % relativne vlažnosti zraka, a najbolje uspijevaju pri 40 – 60 % relativne vlage zraka. Smeđa obojenja na vrhovima listova ili laticama cvjetova jedni su od prvih pokazatelja presuhog zraka.

Epifitske orhideje ne vole prevlažan supstrat pa on mora biti vrlo prozračan i lagan. Ako su orhideje iz kišovitih područja, naviknute su na čestu maglu i visoku relativnu vlažnost zraka. Stoga supstrat mora sadržavati materijale koji sprječavaju brzo isušivanje.

Kvalitetan supstrat je uvijek u suhom stanju. Ako je supstrat vlažan, istrošen i ne sadrži cijele kokosove kore najvjerojatnije je star, nije uporabljiv te ga je potrebno baciti. Svojstva dobrih supstrata su: dobro upijanje vode i hraniva, dobra ocjeditost, održavanje stabilne strukture, rastresit je te u uzgojnim posudama tvori zračni džep koji omogućuje izmjenu plinova. U pravilu orhideje nemaju velike potrebe za gnojidbom. Orhideje mogu imati jedino manjak dušika, fosfora, kalija ili kalcija. Od njih je najznačajniji dušik jer biljke nemaju sposobnost vezanja dušika iz zraka pa se dušik apsorbira preko korijena i listova.

Preporučljiva je folijarna gnojidba tj. prihrana bilja preko listova biljke. Kod primjene folijarnih gnojiva treba paziti da gnojivo ne sadrži klor i natrij. Folijarnom gnojidbom se makro- i mikroelementi ne gomilaju u supstratu kao što bi se akumulirali zalijevanjem supstrata u uzgojnoj posudi. Povećana koncentracija gnojiva u području korijena može uzrokovati njegovo odumiranje i truljenje. Znakovi pretjeranog gnojenja su uveli listovi i zaustavljen rast izdanaka i korijenja. Najzastupljenija su NPK gnojiva te specijalna gnojiva za orhideje u tekućem obliku.

Izvor: Gospodarski kalendar

Foto: piksit.com