Istovremeno se u svijetu razvija svijest o potrebi zaštite okoliša i propisane su mjere kojih se proizvođač treba pridržavati da bi opstao na tržištu. U tom pravcu se razvijaju tehnološka rješenja i repromaterijali u povrćarstvu i cvjećarstvu. Nove metode uzgoja usredotočene su na proizvodnju zdravstveno sigurne hrane, uz istovremeno iskorištavanje potencijala biljke, tla i zaštićenog prostora.

Cijepljenje kultura

U suvremenom intenzivnom uzgoju postaje sastavni dio tehnologije proizvodnje. Cijepljenje u povrćarstvu počelo je cijepljenjem lubenica na tikve. Osnovni pokretač širenja cijepljenja na druge vrste su otpornost na zemljišne štetnike i bolesti, otpornost na niske temperature, brži rast korijena, bolje usvajanje hranjiva. Danas se ova agrotehnička mjera izvodi i kod rajčice, paprike, krastavca i kupusnjača. Kod nas se radi cijepljenje lubenice i rajčice. Kod dobavljača možete nabaviti sjeme hibridnih podloga i svu potrebnu opremu za cijepljenje. Sjetva podloge i plemke obično se obavlja istovremeno. Cijepljenje se izvodi tehnikom rascjepa kod lubenica ili kosog reza kod tanke stabljike kao što je paprika. Srastanje podloge i plemke traje 10-tak dana u zasjenjenom prostoru u visokoj vlazi zraka. Nakon cijepljenja primljene biljke se premještaju u normalne uvjete za rast presadnica.

Uzgoj tolerantnih i otpornih sorata

Još jedan način poboljšanja proizvodnje povrća i cvijeća je uzgoj tolerantnih i otpornih sorata na bolesti i štetnike. Oplemenjivači povrća i cvijeća neprestano stvaraju sorte boljih uzgojnih osobina. Svi proizvođači žele veći prinos, bolju kvalitetu plodova i ljepše cvjetove. Međutim kod izbora sorata treba voditi računa o njihovoj otpornosti, jer to pridonosi boljem zdravstvenom stanju usjeva. To ne znači da se treba odreći dobro osmišljene stručne zaštite, ali uz kontrolu određenog uzročnika bolesti manji će biti troškovi zaštite. Tretiranje sjemena je također uzgojni trend. Postoji tretirano, peletirano, obučeno sjeme ili druge opcije koje povoljno utječu na rast biljaka i smanjuju troškove proizvodnje.

Biološka zaštita

Daljnji korak u kontroli primjene zaštitnih sredstava i zdravijoj okolini je biološka zaštita. Ona se temelji na korištenju prirodnih neprijatelja u suzbijanju biljnih štetnika i bolesti. Posljednjih godina na tržištu se nalaze i biološki preparati za suzbijanje štetnih gljiva u tlu. Ova metoda – insekt jede insekta ili gljiva uništava gljivu -kod nas se nije proširila. Istovremeno u proizvodnji se javljaju problemi zbog učestalog tretiranja kemijskim sredstvima koji ne daju očekivane rezultate. Biološka zaštita zahtjeva više praćenja usjeva i više znanja, ali daje dobre rezultate i zdraviji proizvod.

Precizna gnojidba

Opisani načini i pristupi proizvodnji utječu na kvalitetu proizvodnje tako da kontroliraju primjenu zaštitnih sredstava. Jedan od problema u intenzivnom uzgoju je i gnojidba „od oka“. Protekle sezone Savjetodavna služba organizirala je akciju uzimanja uzoraka tla za analizu opskrbljenosti hranivima. Neki povrćari su ostali iznenađeni – kiselost tla, kronični manjak humusa, višak ili manjak pojedinog makrohraniva. To je rezultat dugogodišnje mineralne gnojidbe bez pravilne primjene formulacije i količine.

Suvremena industrija gnojiva pruža mogućnost za preciznu ishranu bilja. Proizvođači su stvorili paletu vodotopivih gnojiva za prihranu sustavom kapanja. Ona sadrže makro i mikro hraniva prema potrebi kulture i prema fazi razvoja kulture. Postoje folijarna i vodotopiva kruta gnojiva samo s mikroelementima za dodavanje kod manjka nekog elementa. Sva ova gnojiva su lakopristupačna i biljka ih vrlo brzo usvaja. Za obogaćivanje tla organskom tvari i poboljšavanje plodnosti proizvedena su stajska gnojiva u obliku briketa.

Na tržištu se može naći briketirani pileći i konjski gnoj. Ima visok sadržaj suhe tvari pa ga treba puno manje- npr. za povrće 1-2,5 tone po hektaru. Usporedno, kod uzgoja plodovitog povrća i kod umjerene gnojidbe zaorava se i manipulira s 30-40 tona stajskog gnoja po hektaru. U dodiru s vodom briketirano organsko gnojivo se dobro razlaže i postupno otpušta hranjiva koje biljka treba. Takav efekt primjene kod ishrane biljaka je najpoželjniji.

Mineralno gnojivo koje ima također sporootpuštajući efekt može se kod nas nabaviti pod nazivom „Osmocote“. Riječ je o gnojivu u obliku malih granula obloženih ovojnicom od biljnih smola. Ovojnica propušta vodu iz tla ili supstrata u granulu i dolazi do otapanja hranjiva. Porastom osmotskog tlaka, uz toplo tlo, hranjiva se luče u zonu korijena i biljka ih usvaja. Osmocote gnojivo dolazi u različitim formulacijama i različitom debljinom ovojnice prilagođene potrebi kulture. O debljini ovojnice ovisi dužina djelovanja gnojiva, a ono može biti 3-4, 5-6, 8-9 mjeseci.

""

Prethodni članakMilijun kuna iz IPARD -a za sortiranje, kalibriranje, pakiranje i označavanje voća
Sljedeći članakAgencija isplatila 2,87 milijuna kuna za još jedan završen IPARD projekt
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.