Ruža, lat. Rosa je definitivno kraljica cvijeća. Nalazimo je baš posvuda, gotovo da nema vrta u kojem ne rastu ruže. Mogu se uzgajati na terasama u žardinjerama, na balkonima u cvjetnim loncima, na terasama pa čak i u stanu.
Postoji mnoštvo sorata koje se dijele na sljedeće skupine: penjačice, floribunde, pokrivačice tla, hibridne čajevke, poliante i patuljaste ruže.
Penjačice su bujnog rasta, čvrstih grana. Za rast im je potreban potporanj. Pravilo kod penjačica je da se glavni izboji obavezno razvode vodoravno. U protivnom će biljni sokovi ići gore i cvatnja će biti samo na vrhu, a donji će dijelovi ogoljeti.
Raznolikost cvatnje i rasta
Floribunde su grmolike ruže neprekidne cvatnje. Pokrivačice tla su grmolike ruže izraženog puzajućeg rasta. Brzo se šire, lako se održavaju i otporne su na korove. Hibridne čajevke imaju velike mirisne cvjetove. Cvatu 5 do 6 mjeseci godišnje. Životni vijek im je oko 10 godina. Poliante ili mnogocvjetne, mogu biti grmovi ili penjačice s velikim skupinama malih cvjetova.
Kako posaditi i uzgojiti ružu?
Najvažniji korak kod sadnje i uzgoja ruža je izbor mjesta. Ruže najbolje uspijevaju na otvorenom položaju. Odgovara im ilovasto, dobro drenirano tlo. Traže puno sunca ili barem polusjenu, dok duboka sjenovita mjesta nisu prikladna za ruže. Izborom dobrog mjesta izbjeći ćemo velik broj mogućih problema pri uzgoju.
Ako je ruža posađena u zatvorenom vrtu, zaklonjena gustim biljem, na slabo prozračnom mjestu, bit će podložnija napadu bolesti. S druge strane, ne odgovara im ni vjetrovito mjesto. Na slabo osunčanim mjestima cvatnja će biti slaba. Teško i slabo propusno tlo uzrokovat će slab rast, a s vremenom dolazi do truleži.
Ruže su prilično dugovječne, u vrtu će živjeti 10 do 20 godina, možda i dulje. Stoga im treba dobro pripremiti mjesto sadnje. Nikako nemojte saditi ruže na mjesto na kojem su unatrag nekoliko godina rasle ruže.
Ako se sade kao grmovi, iskopa se jama dubine dvije štihače i podjednake širine. Ako se pak sade na gredicu tlo se prekopa na dubinu dvije štihače, ukloni se korov, zemlji se primiješa kompost ili zreli stajnjak i ukopa se u donji sloj.
Ovakvo duboko prekopavanje nije potrebno ako se ruže sade na plodno vrtno tlo. U slučaju teškog tla, dodajte pijeska i komposta. Na pjeskovitom tlu dodajte ilovastu vrtnu zemlju i kompost.
Na pripremljenom terenu označimo položaj svake biljke kolčićem. Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, no srednja vrijednost je pola metra pri čemu bujnije ruže ipak traže veći razmak, dok minijaturne možemo saditi na manji. Sadnicu izvadimo iz kontejnera i dobro pregledamo. Sve oštećene dijelove korijena odrežemo, kao i izboje ispod cijepljenog mjesta.
Ružu temeljito orežemo, uklonimo sve slabe, zavinute i razgranate izboje, ostavimo 3 do 4 jača izboja koje skratimo na oko 15 cm visine. Dobro je barem pola sata prije sadnje sadnicu ostaviti namočenu u mješavini vrtne zemlje, stajskog gnoja i vode.
Iskopamo dovoljno velike jame da u njih stane raširen korijen. Sadnicu stavimo u sredinu jame i raširimo korijenje. Dubina sadnje određuje se tako da cijepno mjesto bude u razini zemlje. Korijenje prvo zatrpamo kompostom pa zatim zemljom. Kada zatrpamo jamu, malo protresemo sadnicu da se zemlja slegne, zemlju oko sadnice dobro ugazimo, nasipamo ostatak zemlje i dobro zalijemo.
U sezoni aktivnog rasta, od proljeća do jeseni, ruže treba redovito prihranjivati. Kako su osjetljive na sušu, treba ih obilno zalijevati. Mlade ruže treba često okopavati. Ruže treba gnojiti gnojivom s manjim sadržajem dušika a jako velikim sadržajem kalija i fosfora. Ruže prihranimo dva puta godišnje, u ožujku i travnju, te u lipnju i srpnju. Najbolje je prihranjivanje obaviti nakon kiše.
Izvor: Gospodarski kalendar
