Najčešće prepoznatljiv simptom je žestoka bol u grudima. Međutim, postoje i drugi simptomi za koje bi bilo dobro da ih znate uočiti – i to brzo.
Svake godine milijuni ljudi dožive srčani infarkt. Trećina njih umre: 60 posto ih umre prije nego dođu do medicinske pomoći.
Kako brzo prepoznati simptome?
Međutim, zahvaljujući novim lijekovima i drugim medicinskim zahvatima, značajan broj života mogao je biti spašen i oštećenje svladano – samo da su katkad neodređeni, nejasni simptomi bili prepoznati i brzo liječeni. U možda 15 do 20 posto slučajeva ljudi dožive srčani napad bez bola u grudima, nego s drugim također opasnim znakovima, koji budu pogrešno protumačeni ili ignorirani.
Klasični srčani infarkt obično rezultira žestokom boli u grudima. Međutim, katkada ti bolni signali mogu biti neodređeni. Osim stimulacije nerava koji idu prema srcu ili pak umjesto njih, bolni signali mogu stimulirati i susjedne nerve. Posljedice ovakvih simptoma koji se javljaju na drugim mjestima mogu biti ništa manje ozbiljne.
Razumljivo, svaka pojava neke neugodnosti u želucu ili bola u ramenu ne ukazuje na prijeteći ili nadolazeći infarkt. Mnogi ljudi imaju povremeno takve ili druge simptome. Međutim, zvoni na oprez kada simptomi traju više od 15 do 20 minuta. Bol kojem je izvor u srcu obično ne popusti – niti se ne pogoršava s mirovanjem, s promjenom položaja tijela, niti ne reagira na tablete protiv bolova ili masažu tog dijela tijela.
Klasični simptomi srčanog infarkta
- Neugodni pritisak, stiskanje ili bol u sredini grudiju, koja traje duže od dvije minute – ,,kao da vam je slon stao na grudiʺ;
- Bol koja se iz grudi širi duž lijeve ruke ili u lijevu stranu vrata;
- Jako znojenje, gubljenje daha, umor, katkada uz nesvjesticu ili mučninu.
Međutim, kardiolozi kažu da svi mi moramo biti na oprezu i ako se nešto od sljedećeg pojavi pojedinačno ili zajedno, s ili bez boli grudima:
- Neugodnost u želucu. Želučana neugodnost uzrokovana srčanim infarktom, najčešće se manifestira nadutošću, osjećajem “punoće”, pečenja ili mučnine. Sredstva protiv želučane kiseline mogu donijeti djelomično olakšanje, međutim smetnje se obično nastavljaju.
- Bol u donjoj vilici. Ta se bol širi na obje strane vilice. Katkada se bol primarno javi u vratu.
- Bol u ruci ili ramenu. Premda je lijeva strana najčešće zahvaćena, bol ili težina može se proširiti preko ramena i na desnu ruku.
- Kratak dah. Neke žrtve srčanog napada zapušu se, sporo se kreću ili hvataju zrak već nakon rutinskog, uobičajenog napora. Taj se nedostatak daha ne zaustavlja s mirovanjem! Osoba može sjediti kroz nekoliko minuta i može izgledati da se disanje vratilo na normalu, međutim čim se ponovo počne hodati opet se čovjek zapuše.
- Osjećaj umora. Nedostatak daha često ide ruku po ruku s umorom, koji zahvaća čitavo tijelo.
- “Naprosto ne osjećam se dobro”. Čak 20 posto pacijenata koji su doživjeli “tihi” srčani infarkt, onaj kojeg nisu prepoznali, imali su prethodne simptome koje nisu prepoznali ni oni sami, ni njihovi liječnici. Zaista, mnogi preživjeli izvještavaju da su tjednima, danima ili satima prije stvarnog srčanog napadaja “osjećali da nešto nije u redu”.
Što učiniti?
Ako vam se pojavi bilo koji od prije nabrojanih i spomenutih simptoma, što trebate činiti? Eksperti kažu, prvo morate brižljivo promatrati simptome. Ako oni potraju duže od 15 do 20 minuta, potražite pomoć, bez obzira koliko je bol ili neugodnost blaga. Danas se može mnogo toga učiniti da se smanji veličina i komplikacije srčanog udara. Liječenje unutar jednog sata je idealno. Nažalost, mnogi bolesnici ne uspiju poduzeti ranu akciju.
