Prijelaz s vrtlarenja na zemlji na uzgoj bilja u povišenim gredicama ima mnoge prednosti. Manje saginjanja i naprezanja u uzgoju bilja, manje plijevljenja korova, a svakako i dekorativni izgled u vrtu, samo su neki od razloga zašto biste mogli izraditi vlastitu povišenu gredicu.

 Povišene gredice mogu se izraditi od raznih materijala: drva, metala, plastike, a primjerice mogu biti sazidane od blokova ili opeka. U ovom članku pokazat ćemo izradu drvene povišene gredice.

Prvi korak: izbor lokacije

Većina vrsta povrća i cvijeća treba mnogo sunca, stoga odaberite mjesto u svom vrtu ili na okućnici koje je izloženo suncu tijekom cijelog dana, u svim godišnjim dobima, ako je to moguće. Svakako probajte izbjeći da vaša povišena gredica bude uz visoku ogradu ili uz neki objekt, koji bi je zasjenjivali tijekom dana. Ako nemate previše mogućnosti biranja zbog malog prostora, pa je predviđeno mjesto za gredicu s djelomičnom sjenom, postoje vrste koje se mogu posaditi i koje su tolerantnije na sjenu poput zelene salate, kelja, špinata, rukole (rige) ili gorušice, da spomenemo samo neke. S obzirom na sve veću ljetnu žegu i vrućine, možda će vam povrće i cvijeće biti uspješnije uz malo kasno poslijepodnevnog hlada.

 U slučaju da nemate prikladan komad zemlje i jedini vrtni prostor je na tvrdoj površini, poput betonske ili popločane terase, svejedno možete napraviti povišenu gredicu i postaviti je na tvrdu podlogu, s tim da morate osigurati drenažu. Mogućnost postavljanja na razna mjesta, pa i ona betonirana, zapravo je još jedna prednost povišene gredice.

Drugi korak: odredite veličinu gredice

Kad ste odredili mjesto, pustite mašti na volju o rasporedu, broju, oblicima i veličinama jedne ili više gredica. Uzmite u obzir praktičnost rada oko i na gredici, npr. pristup tačkama. Vodite računa i da se neke vrste mogu razrasti. Prije donošenja bilo kakve konačne odluke i kako bi si lakše predočili kakva bi gredica mogla biti, preporuka je da uzmete 4 letve, kolce, ili barem uže i položite ih na mjesto koje ste odredili za gredicu, u približnom prostoru i veličini koju ste zamislili. To će vam dati bolju predodžbu o tome kako bi prostor zapravo izgledao kad sve bude na svom mjestu. Najčešći korišteni oblici za gredice su pravokutni ili kvadratni.

 Potrebna dubina

Imajte na umu da većina biljaka treba najmanje 30-ak cm dubine tla kako bi im korijen uspješno rastao. Neke vrste poput rajčice mogu pustiti korijenje i više od 1 metra u dubinu. Krastavac, patlidžan, grašak i kelj mogu razviti korijenje dublje od 60 cm. Ograničavanjem njihovog prostora za rast korijena, također se ograničava ukupni rast i zdravlje biljke. S druge strane, gredice s dubljim tlom su ujedno i više, što znači i manje saginjanja i napora za vaša leđa. Gredice s većom dubinom bolje zadržavaju i vlagu.

No, vaš je odabir koliko želite da vam gredica bude povišena i duboka, odnosno što ćete u njoj uzgajati. Ako ne postavite podnu barijeru između dna gredice i tla na kojem je postavljena, korijen biljaka može prodrijeti u tlo ispod plićih gredica.

Treći korak: odabir i kupnja drva i drugog materijala

Prema dimenzijama koje ste zamislili trebate izračunati koliko će drva biti potrebno za izgradnju povišene vrtne gredice. Morat ćete odabrati i vrstu drva koju želite koristiti. Idealan odabir drvenih dasaka za gredicu su dugotrajni, izdržljivi materijali otporni na vlagu, poput ariša, bora, hrasta ili cedra. Za izračun količine dasaka, najbolje je da na papiru nacrtate skicu s potrebnim dimenzijama i da se kod trgovaca drvenom građom raspitate o dužinama daska koje imaju.


Ako je gredica kraća, može se izrezati dugačka daska ili drvena greda na više kraćih. Planiranje je potrebno kako na kraju ne biste morali kupiti suviše drva. Prijevoz drvene građe je jednostavniji kad su daske kraće i izrezane na potrebnu dužinu. Za potporu stranica gredice potrebne su također drvene grede od izdržljivog i čvrstog drva, koje neće brzo strunuti u tlu, i može držati stranice.

Deblje daske duže traju.

Ako nemate potrebni drveni materijal za gredicu, računajte da su cijene drva porasle u zadnjih godinu-dvije. Osim drva potrebni su vijci, podna folija, supstrat i sadni materijal.

Četvrti korak: Priprema materijala

Ako vam u trgovini nisu prerezali letve na potrebnu dužinu, ili ako imate svoju drvenu građu, prema nacrtu koji ste napravili, prepilite i obradite daske po potrebnim dimenzijama. Izmjerite i označite olovkom željene duljine za duže i kraće strane, ako je gredica u obliku pravokutnika. Kraće stranice gredice, bit će stisnute između dužih stranica. A na donje daske se nastavljaju gornje. U kutevima možete napraviti dodatnu potporu dužim kutnim daskama koje možete ukopati u tlo, kako bi se gredica „usidrila“. Međutim, postavljanje podne folije će tada biti kompliciranije.

Izrezane daske možete premazati nekim netoksičnim zaštitnim premazom na bazi pčelinjeg voska obostrano. Nakon što ste izrezali i obradili pripremljene daske za kraće i duže stranice, kao i kutne, spremni ste za sastavljanje gredice.

Na slici su prikazane daske za gredicu dimenzija 150 cm dužine, 90 cm širine i 50 cm dubine.

Peti korak: sastavljanje kraćih stranica

Kod sastavljanja najbolje je prvo početi s kratkim stranicama gredice, zbog lakšeg okretanja okvira i učvršćivanja vijcima. Na ravnoj površini poput stola, poda garaže ili betonske terase, položite dvije izrezane kutne daske. Postavite ih na istu duljinu koju imaju kratke daske.

1) Postavite kratke daske na kutne. Držite krajeve kratkih dasaka u ravnini s vanjskim rubom kutne daske.

2)Kako biste bili sigurni da je sve pod pravim kutem, izmjerite udaljenost između oba kraja.

Postavite i posložite kutne daske po visini koju ste odredili. Zatim vijcima za drvo pričvrstite kutne s kraćim daskama. Pripazite da vijci nisu blizu ruba dasaka. Isti postupak ponovite i za drugu kraću stranicu gredice.

Šesti korak: Spojite kraće krajeve s dugim daskama

 Kad ste sastavili obje kratke strane, uspravite ih na bokove. Postavite svaki kraj na udaljenost od najduže strane gredice, s kutovima okrenutim prema unutra jedan prema drugome. Potom postavite dugačke daske na vrh, stvarajući svojevrsni stol. Poravnajte krajnje vanjske rubove dugih dasaka u ravnini s vanjskom stranom kraćih stranica. Ponavljajući sličan postupak kao gore, izmjerite udaljenost između krajnjih kutova, pazeći da sve stranice budu poravnate. Sve bi trebale biti na istoj udaljenosti.

Postavite dva kratka kraja na njihove strane (već spojene na kutne dijelove) i postavite duge daske na vrh. Nakon što su dugačke daske na vrhu, izmjerite unutarnje udaljenosti u svim kutovima (gornji i donji). Sve kako bi provjerili da su sve stranice pod pravim kutem. Tad možete pričvrstiti duge daske vijcima na svakom kraju. Rupe bi trebale biti malo dublje na dužim daskama nego što su bile na kraćim stranama.

Nakon što ste pričvrstili sve daske duž jedne strane, okrenite ih i ponovite postupak na suprotnoj strani.

Kad je sve pričvršćeno vijcima, vaša povišena gredica je sastavljena.

Kod ovog načina sastavljanja okvira gredice, imate veću potporu kod spajanja i učvršćivanja vijcima odozgo prema dolje, nego što bi to bilo bočnim „šarafljenjem“, odnosno spajanjem sa strane.

Postupak je isti i za druge dimenzije

 Sedmi korak: donja zaštita, bočna potpora i gornji rub (po želji)

Preporuka je da na dno gredice postavite barijeru – čvrstu mrežu za zaštitu od glodavaca. Nju na dno gredice možete pričvrstiti vijcima sa širom glavom.

Podna folija od agrotekstila koja se koristi za plastenike, spriječit će rast napasnih korova i smanjiti potrebu za herbicidima. Agrotekstil u podnim folijama izrađen je od kontinuiranih PP traka i može se nabaviti u raznim širinama, s cijenom od oko 0,8 eura/m2. Propustan je za vodu, pa se višak vode može ocijediti.

Vaša povišena gredica je investicija koju vrijedi zaštititi. Za manje invazivne korove može poslužiti deblji sloj kartona na dnu gredice.

Kod povišenih gredica s dužim bočnim stranicama bilo bi dobro koristiti pocinčane spojnice kako bi se dodatno učvrstile daske i da se spriječi njihovo savijanje s vremenom. Umjesto pocinčanih spojnica mogu se koristiti i daščice ili letve s unutarnje strane gredice, a po potrebi i s vanjske.

Na gornje daske možete dodati i obrađene letve na rub, koje imaju i dekorativnu, ali i funkcionalnu svrhu.

Na nekoliko povišenih gredica možete uzgojiti mnogo svježeg povrća za obitelj

 Kad ste postavili gredicu na željeno mjesto, na dno postavite sloj šljunka radi drenaže, te napunite gredicu zemljom, odnosno supstratom koji je sterilan i nema sjemena korova. Supstrat napunite nekoliko centimetara do vrha, kako se ne bi zalijevanjem ili jačom kišom prelijevao preko ruba gredice. Posadite željene biljke, njegujte ih i prihranjujte i sigurni smo da ćete uz prekrasan pogled na vaš novi omiljeni kutak u vrtu ili na okućnici, uživati i u obilju plodova ili cvijeća.

Prethodni članakPropadanje povrća i cvijeća zbog kalifornijskog tripsa
Sljedeći članakEFSA, HAPIH i Ministarstvo poljoprivrede u borbi protiv afričke svinjske kuge
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.