Zbog pandemije koronavirusa (COVID-19) sve nas je iznenadila neočekivana situacija. Život je gotovo stao; mnogi su ljudi ostali bez posla, neki rade od kuće, stalno se spominje lockdown, odnosno zatvaranje mjesta na kojima se odvija socijalni kontakt. Opskrba namirnicama se odvija online, a mnoge jako brine financijska budućnost… Iako je s dolaskom cjepiva došla i nada da će se situacija uskoro normalizirati, dosadašnji tijek događaja mnoge je potaknuo na štednju i promjene navika.

Mnogi su počeli više paziti na potrošnju električne energije, vode, energenata, kupovinu manje luksuznih potrebnih predmeta i usluga te potrošnju samo nužnih. Dakako, to se odnosi i na hranu. Svi koji već nešto uzgajaju, znaju koliko to znači jer ne moramo po svaku sitnicu u kupovinu – često je dovoljno u vrtu ubrati ponešto voća i povrća. A u hladnim mjesecima dobro dođe domaća zimnica. Tko jednom okusi domaće proizvode, teško da će poželjeti one iz masovne proizvodnje. Svježina, okus i miris domaće hrane ne mogu se zaboraviti niti uspoređivati s onom iz trgovina.

U Hrvatskoj se ne proizvodi dovoljno voća i povrća, pa ih uvozimo i ponekad su upitne kvalitete. Na tržištu imamo premalo ekoloških proizvoda koji su nažalost mnogo skuplji pa si ih mnogi ljudi ne mogu priuštiti. Hrvatska za uzgoj voća i povrća ima pogodnu klimu, kvalitetnu tlo te nezagađeni zrak i vodu, a nažalost velike površine posve su neiskorištene. Povezanost s prirodom i uzgoj hrane nekada su čovjeku bili posve normalni, ali smo ih s razvojem civilizacije pomalo zanemarili. Industrijalizacija i informatizacija mnogo su toga olakšale, ali su nas odvojile od prirode i donijeli zagađenje okoliša.

Koje su prednosti uzgoja vlastite hrane?

Skori dolazak proljeća i sve toplije vrijeme ispred nas izvrsno je za razmišljanje i prilika za povratak nekih vrijednosti u život. Ovo je svakako prilika da mnoge obitelji naprave svoj vrt. Za to ne trebamo velika financijska ulaganja niti mnogo slobodnoga vremena već dobru volju i vrijedne ruke. Postoji mnoštvo dobrih razloga zbog kojih se isplati uzgajati hranu. Za sebe i svoju obitelj na ekološki način možemo uzgojiti zdrave namirnice bez ostataka herbicida, insekticida i fungicida. Povrće i voće uzgojeno kod kuće često je nemjerljivo boljega okusa nego ono iz trgovina. Takve namirnice često sadrže više nutrijenata od mnogih komercijalno uzgojenih. Namirnice ubiremo prema potrebi, tako da su nam uvijek svježe. Višak voća i povrća spremamo kao zimnicu, tako da čitave godine možemo uživati u zdravoj hrani. Za boravak na svježemu zraku i tjelovježbu znamo koliko su važni za tjelesno i mentalno zdravlje. Vrtlarenjem objedinjujemo ove dvije aktivnosti te spajamo ugodno s korisnim. Vrtlarenjem uljepšavamo okoliš, a sadnjom raznolikoga bilja potičemo biološku raznolikost i održavamo ekološku ravnotežu organizama. Ekološkim načinom vrtlarenja štedimo vodu (koristimo kišnicu), a otpatke iz kućanstva koristimo za izradu komposta. Time smanjujemo količinu otpada u kanti za smeće, a biljke u vrtu dobivaju obilje hraniva i organske tvari koja je važna za i zdravlje tla. Vrtlarenje je lijep i koristan hobi prepun radosti. Promatramo razvoj biljaka: od sjemena do pune zrelosti. Učimo o prirodi i samima sebi, pa bismo u sve poslove uvijek trebali uključiti sve članove obitelji, a osobito djecu.

 class=
Važno je uključivati i djecu u poslove vrtlarenja

Nije važno gdje živimo i koliko prostora imamo jer uvijek postoji mogućnost da nešto uzgojimo – pa čak i na prozorskoj dasci. Na selu mnogi imaju dovoljno prostora i mogućnosti za uzgoj životinja radi mlijeka, mesa, jaja te pčelinjih proizvoda. U uvjetima s manje prostora i gradskim sredinama možemo uzgajati voće, povrće, gljive te začinsko i ljekovito bilje. Četveročlanoj obitelji obično je za uzgoj povrća dovoljno 100 do 200 2m. Imamo li još prostora, možemo uzgajati krumpir te voćke.

 class=
Važno je što bolje iskoristiti prostor, prijedlog je i okomito vrtlarenje

I u vrlo malome prostoru uz dobro planiranje možemo uzgojiti omiljene biljke. Pogledajmo terase, balkone, prozore… I ondje možemo imati posude za sjetvu i uzgoj biljaka. Možemo čak nabaviti i patuljaste voćke koje su prikladne za uzgoj u posudama. Da bi što bolje iskoristili prostor, razmislimo i o vertikalnome (okomitome) vrtlarenju: to je izvrsno rješenje za razne zidove i kosine. Mnoge površine možemo povećati dodavanjem stolova, klupa, stalaka, polica… Za izradu raznovrsnih elemenata to možemo iskoristiti stare daske, namještaj i palete.

Prethodni članakZemljišni štetnici i voluharice u povrtnjacima
Sljedeći članakPredstavljen natječaj za obnovu poljoprivrede na potresom pogođenim područjima
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje