Poljoprivredne vrste namijenjene proizvodnji voluminozne krme mogu se sijati u proljetnom i/ili kasno ljetnom/jesenskom roku sjetve. Proljetni rok sjetve krmnih travnih vrsta, travnih smjesa, djetelinsko-travnih i travno-djetelinskih smjesa i sitnozrnih mahunarki (djetelinske vrste) počinje u drugoj polovici ožujka, ovisno o stanju tla. Sjetvu bi trebalo završiti najkasnije u prvim danima travnja.
Proljetni rok sjetve ima nedostataka u odnosu na ljetno/jesenski:
- prve godine korištenja postižu se niži prinosi u odnosu jesenski rok sjetve
- mlade biljčice ugroženije su od korova (uslijed nicanja i brzog razvoja brojnih termofilnih korovnih vrsta tijekom travnja i svibnja)
- tijekom mjeseca travnja česte su pojave duljih razdoblja bez oborina, pa mlade biljke često pate od suše
Proljetni rok ima i nekih prednosti:
- toplo vrijeme u vrijeme nicanja i razvoja usjeva omogućava brzo nicanje i porast
- manje su mogućnosti oštećenja mladih biljčica od golomrazice i niskih temperatura ili propadanja pod snježnim prekrivačem ili ledenom korom.
Budući da su ove vrste većinom višegodišnje, potrebno je kvalitetno pripremiti tlo za sjetvu i posijati kvalitetno, čisto i zdravstveno ispravno sjeme kako bi zasijani travnjak ili usjevi djetelina ili njihovih smjesa trajali što duže uz dobru produktivnost. Prije same sjetve potrebno je voditi računa o odabiru parcele, kvalitetnoj pripremi tla za sjetvu, gnojidbi i odabiru najpogodnije vrste ili smjese različitih vrsta za sjetvu. Poznavanje vodno-zračnog režima na parcelama i plodnosti tla na odabranoj parceli od velike je važnosti za trajnost travnjaka. O karakteristikama tla ovisit će odabir vrste ili smjese različitih vrsta za sjetvu.
Ako poznajemo plodnost parcele na kojoj se planira sjetva, lakši je izbor vrsta za sjetvu. Također je bitno poznavati pH vrijednost tla (kemijsku reakciju tla). Poznato je da neke vrste ne podnose uzgoj na kiselim tlima. Općenito, travne vrste bolje podnose lošija tla u odnosu na mahunarke. Korištenje poljoprivredne mehanizacije na tlu nepovoljne vlažnosti dovodi do narušavanja strukture tla. To može imati za posljedicu trajno propadanje dijela usjeva, smanjenja prinosa i kvalitete krme.
Pravilnom pripremom parcele za sjetvu mogu se izbjeći neki od problema koji će dovesti do ranijeg propadanja usjeva. Time može doći i do stvaranja novih troškova. Ove vrste imaju sitno sjeme pa je izuzetno važno da prije sjetve tlo bude dovoljno slegnuto. U protivnom, posljedica je lošije nicanje.
Za kvalitetnu sjetvu, površina parcele mora biti dobro pripremljena. Tlo mora biti slegnuto, poravnato s fino usitnjenim, 2-3 cm dubokim sjetvenim slojem. Površina parcele treba biti što ravnija (bez depresija). To je važno, ne samo radi kvalitetne sjetve, nego i radi ujednačene visine reza pri svakom otkosu.
Tla na kojima se siju krmne vrste uglavnom su slabo opskrbljena hranivima. Na siromašnim tlima ne mogu se postići visoki prinosi, niti kvaliteta krme. Vijek trajanja zasijanog usjeva na siromašnom tlu znatno je kraći od planiranog. Zato je tijekom osnovne i predsjetvene gnojidbe potrebno osigurati mladim biljkama dovoljno hraniva.
Prilikom košnje, sa svakim otkosom s parcele se iznosi određena količina hraniva (ovisno o sastavu zasijanih vrsta) pa ih je u tlo potrebno i vratiti. O vremenskim prilikama, zasijanim vrstama, starosti travnjaka/djetelišta i postignutom urodu ovisi količina hraniva koju je potrebno primijeniti.
Mehanizirana sjetva
Mehanizirana sjetva može se obaviti u jednom ili u dva smjera. Bolje je sjetvu obaviti u dva smjera zbog veće kvalitete sjetve (postiže se bolji raspored sjemena, tj. biljkama je omogućen ravnomjerniji razvoj). Sjetva u dva pravca preporučuje se prilikom sjetve smjesa djetelina i trava ako imamo zasebno pripremljeno sjeme za sjetvu. U tom slučaju, uobičajeno je da se trave siju po dužini parcele, a mahunarke (djeteline) poprijeko. Sjeme mahunarki i sitnosjemenih trava kao što su livadna vlasnjača, mačji repak i rosulja bijela mogu se sijati zajedno.
Međutim, kad sijemo smjese u jednom prohodu, krupnije sjeme trava kakvo imaju talijanski i engleski ljulj i vlasulje (livadna i nacrvena) lako propušta sjeme leguminoza koje je sitno, glatko i ovalnog oblika, a osim toga i teže. Sjeme nekih trava osim što je krupno, ima i dlačice ili osje. Zbog navedenih svojstava sjemena, sjeme trava sporije prolazi kroz sijaća tijela sijaćice, a sjeme djetelina lako pada na dno recipijenta sijaćice. To za posljedicu ima neravnomjeran raspored sijanih vrsta iz smjese prilikom sjetve.
Sjeme djetelina treba sijati odvojeno od krupnog sjemena trava i to po mogućnosti u smjeru okomitom na smjer redova trava. Sjetva u dva smjera poskupljuje sjetvu zbog dvostrukog prohoda, ali se isplati jer se takvim načinom sjetve postiže viši prinos, bolja kvaliteta i produljuje vijek trajanja zasijane smjese.
Razmak redova pri mehaniziranoj sjetvi iznosi 12-14 cm ako se sije univerzalnom mehaničkom sijaćicom. Postoje i specijalizirane sijaćice za trave opremljene posebnim ulagačima i crtalima kod kojih je razmak redova 6-8 cm. Dubina sjetve treba biti ravnomjerna što ovisi o kvaliteti predsjetvene obrade tla i ne bi smjela biti veća od 2 cm.
Trave krupnijeg sjemena eventualno se mogu posijati na dubinu 2-2,5 cm, ali je kod mahunarki i sitnosjemenih trava preporučena dubina sjetve na samo 1-1,5 cm. Sjetvu je moguće obaviti i rasipačem mineralnog gnojiva opremljenog klatećom lulom. Ako se sjetva obavlja rasipačem ili ručno, obavezno je treba obaviti za mirnog vremena, jer jači vjetar može odnijeti sjeme trava. Sjetva omaške (ručno) danas se provodi još samo u ekstenzivnim uvjetima proizvodnje, na manjim ili mehanizaciji nepristupačnim površinama.
Nakon sjetve u suhim uvjetima, površinu je potrebno povaljati. Ako je sjetva obavljena rasipačem ili ručno, sjeme je potrebno plitko zagrnuti drljanjem, a zatim povaljati. Valjanjem se postiže bolji kontakt sjemena s tlom, odnosno uspostavlja se kontinuitet zemljišne vlage sa sjemenom i time se omogućuje ravnomjernije klijanje i nicanje. U slučaju sjetve specijaliziranim sijaćicama za trave ili ako očekujemo jaču kišu, valjanje treba izostaviti. Norma sjetve (količina sjemena po jedinici površine) ovisi o izboru vrste ili smjese.
Izbor vrsta i/ili njihovih smjesa
Pri izboru vrsta i/ili smjese različitih travnih i/ili djetelinskih vrsta koje se planiraju sijati treba voditi računa o tlu, klimatskim čimbenicima, načinu korištenja biljne mase (košnja ili napasivanje), ali i planiranoj dužini korištenja zasijane površine, opremljenosti gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom i intenzitetu gospodarenja. Također, izbor vrsta/sorti ovisi o tlu (teško tlo lošijih vodo-zračnih odnosa ili na lakše i propusno tlo). Hoće li se sijati samo jedna vrsta ili smjesa različitih vrsta ovisi o svemu ranije navedenom. Danas na tržištu možemo naći različite gotove smjese.
Niže pobrojane vrste dolaze u sastavu većine smjesa: talijanski ljulj (Lolium multiflorum),engleski ljulj (Lolium perenne), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata), vlasulja livadna (Festuca pratensis), vlasulja nacrvena (Festuca rubra), vlasnjača livadna (Poa pratensis), mačji repak (Phleum pratense), lucerna (Medicago sativa), crvena djetelina (Trifolium pratense), bijela djetelina (Trifolium repens). Ove se vrste međusobno jako razlikuju po svojim karakteristikama: dugovječnosti, zahtjevima prema agrookolišnim uvjetima, osjetljivosti na gaženje (životinje ili mehanizacija)… Izbor vrste ili smjese vrsta ovisi o uvjetima proizvodnje, ali i namjeni korištenja (košnja, napasivanje ili kombinirano korištenje).
