Gavez – ljekovit i koristan

79

""Gavez (Symphytum officinale) zeljasta je biljka koja naraste do 80 cm visine. Stabljika je iznutra šuplja i razgranata. Listovi su jajasti, posuti dlačicama. Cvjetovi su ljubičaste do ružičaste boje, razvijaju se na vrhu stabljike i oblikuju viseći cvat. Jako razvijen mesnati korijen, raste horizontalno ili postrance i do 60 cm duboko. Korijen je izvana crne, a iznutra bijele boje. Cvate od svibnja do srpnja.

Najviše se koristi korijen koji se vadi u jesen ili u rano proljeće. Korijen se očisti, izreže na štapiće ili kockice i suši na toplom i prozračnom mjestu. Suhi korijen sprema se u dobro zatvorenu ambalažu. Svjež korijen koristi se pripremu tinktura, masti i ulja. Korijen gaveza riznica je aktivnih tvari. Gavez sadrži 18 aminokiselina od mogućih 20. Od minerala sadrži kalcij, kalij, fosfor, željezo, magnezij, sumpor, bakar, cink, selen i germanij. Od vitamina gavez sadrži vitamine A, C i kompleks vitamina B. Posebno su zanimljivi kolin i vitamin B12. Kolin je lipotropik (pretvara masti i kolesterol u emulziju) dok je vitamin B12 izrazito životinjskog porijekla. U cijelom biljnom svijetu postoje samo dvije biljke koje sadrže vitamin B12 a gavez je jedna od njih. Gavez sadrži alantoin, auksin, sluzi, triterpenoid, tanin, ružmarinsku kiselinu, steroidni saponin, inulin i pirozlizidinski alkaloid. Gavez – ljekovit i koristan Alantoin je glavna aktivna tvar gaveza. Ova organska tvar ima snažno keratoličko i adstrigentno djelovanje. Alantoin stimulira proces razmjene tvari u potkožnom tkivu i potiče stanični rast, potiče rast stanica u kostima i vezivnom tkivu. Zahvaljujući alantoinu gavez se koristi kod prijeloma, iščašenja, bolnih zglobova, rana, čireva, oteklina, reume i gihta. Osim toga, alantoin ima jako protuupalno djelovanje. Gavez je biljka koja sadrži najviše alantoina, 1 do 2%. Auksin je navažniji biljni hormon i on potiče alantoin u stvaranju novih stanica. Ružmarinska kiselina i steroidni saponini djeluju kod upalnih procesa sluzi umirujuće. Inulin pomaže kod psorijaze i ekcema. Pirozlizidinski alkaloidi pronađeni su u tragovima u listu i cvijetu gaveza. Oni imaju štetno djelovanje na jetru pa se zbog sigurnosti ne preporučuje uzimanje pripravaka na bazi lista ili cvijeta oralno. Američka agencija FDA i njemačka komisija “E” ocijenile su potpuno sigurno korištenje gaveza u obliku krema, gelova, prašaka i tinktura preko kože a na bazi korijena.

Pripravci na bazi gaveza

Mljevenjem suhog korijena dobije se prašak koji se koristi za posipanje rana. Tinktura se radi na način da se 200 g korijena moči u litri 70%-tnog alkohola mjesec dana nakon čega se procijedi. Mast se koristi kod osipa, rana, posjekotina i hemeroida, a priprema se na način da se 100 g naribanog korijena stavi u 100 g rastopljene svinjske masti i prži nekoliko minuta dok ne nastane rastvorena kaša. Nakon toga smjesa se ohladi i procijedi kroz krpu ili cjedilo. Pripravci na bazi gaveza pomažu kod bolnih i otečenih zglobova, gihta, reumatoidnog artritisa, psorijaze, lišajeva, dermatitisa, proširenih vena, hemeroida, izraslina na koži, uboda insekata, opeklina…Iako neki izvori navode kako se mladi listovi mogu koristiti za juhe, variva i salate, zbog njegove hepatoskičnosti (škodljiv je za jetru) nije uputno koristiti ga za jelo. Također nije uputno suhe listove i cvjetove koristiti za čaj. Spomenimo na kraju da gavez možemo koristiti kao gnojivo. Gnojivo se napravi tako da se 1 kg svježeg, nasjeckanog gaveza potopi u 10 l vode. Nakon nekoliko dana, kada se prestane pjeniti, tekućina će postati smeđa i ima jak miris na stajnjak. Koristi se tako da se 1 l ove juhe miješa sa 10 l vode. Ovim gnojivom možemo gnojiti biljke jednom tjedno. Ova juha osobito je dobra za gnojenje rajčica. Narezanim listovima i stabljikama možemo malčirati tlo oko biljaka

Toksičnost: Gavez je hepatotoksičan, tj škodljiv za jetru.

Kontraindikacije: Osobe s osjetljivom jetrom ne bi smjele uzimati gavez ni u kojem obliku, kao ni trudnice.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPrihrana okopavina
Sljedeći članakExotic King prezentacije u Požegi i Osijeku
Avatar
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.