Borač, borago, boražina, poreč, ljekoviti oštrolistac još od davnina poznat je kao biljka koja umiruje srce, tjera melankoliju i vraća hrabrost. To je ponukalo slavnog Hieronymusa Boscha (1554) da objavi u svojoj bilinarskoj knjizi da se “nježni cvjetovi borača, boražine mogu koristiti u hrani i piću, jer oni jačaju srce i mozak, potiču  prestrašene, žalosne i melankolične ljude na veselje i čiste krv.”

Borač (Borago officinalis L.)jednogodišnja je biljka iz porodice oštrolistih (Boraginaceae). Samoniklo raste u Sredozemlju i južnoj Europi. Borač kao samonikla biljka najčešće raste po Dalmaciji i Hrvatskom primorju. Često samoniklo raste i po poljima i vinogradima kontinentalnih područja, te po zapuštenim tlima u blizini naselja.

Iz razgranatog korijena borača razvije  se 15-70 cm visoka, šuplja i okrugla, debela i sočna razgranata stabljika, otvoreno zelene boje. Cijela biljka obrasla je bodljikavim dlačicama. Mladi listovi borača imaju ugodnu kiselkastu aromu koja podsjeća na krastavce. Sadrže mnogo sluzi, 30-40 mg% vitamina C, te oko 8 mg% karotina, dok u razvijenoj biljci ima puno kalij-nitrata (prisustvo kalij- nitrata u biljci izaziva pojačano mokrenje i znojenje). Biljka cvate od lipnja do kolovoza/rujna.

U intenzivnom uzgoju se koristi radi proizvodnje ljekovitog ulja dobivenog iz sjemenki.

Ulje sjemenki borača dobiva se hladnim tještenjem sjemenki. Sadrži oko 24%  gama-linolenske kiseline, što je najveća koncentracija te kiseline u prirodi. Nadmašuje čak ulje noćurka. Smatra se da smanjuje upalne procese, te je u nekoliko  kliničkih studija dokazano da je ulje boražine znatno smanjilo simptome reumatoidnog artritisa i drugih degenerativnih bolesti, da pomaže kod PMS-a, oštećenja kose i kože, pa čak i kod psorijaze. Osim toga znanstvena istraživanja pokazala su da gama-linolenska kiselina čak može uništiti stanice nekih vrsta raka, spriječiti njegovo širenje, te ubrzati oporavak oboljelih od raka.

Jedno od takvih istraživanja objavljeno je u časopisu International Journal of  Cancer. James A. Duke jedan od vodećih stručnjaka za ljekovito bilje preporuča ulje borača u liječenju Raynaudove bolesti ako se njome masiraju oboljeli prsti.

Izvana se ulje boražine upotrebljava za prevenciju ispucalosti kože, kod strija i upaljene kože.Obnavlja, njeguje i vlaži suhu i osjetljivu kožu, tonizira mješovitu i umornu kožu. Ima sposobnost usporavanja stvaranja bora, te je česti sastojak prirodnih krema.

Osobe koje koriste lijekove za sprječavanje zgrušavanja krvi  (uzimanjem boražine može doći do pojačanog krvarenja) ili antikonvulzive  (sredstva protiv epilepsije) trebale bi izbjegavati ulje boražine. Također bi trebale biti oprezne i osobe koje imaju problema s jetrom.

Kao i ulje noćurka i ulje boražine, zbog visokog sadržaja višestruko nezasičenih masnih kiselina osjetljivo je na utjecaj svjetlosti i topline, vlage i kisika. Zbog toga ga je nužno skladištiti na suhom, hladnom i tamnom mjestu kako ne bi došlo do procesa oksidacije. Naime tijekom oksidacije uljne se molekule razbijaju i proizvode ono što nam je poznato kao slobodni radikali. Te supstance ako nisu pod kontrolom, mogu oštetiti i uništiti stanice. Stoga je nužno kupovati nerafinirana ulja u manjim količinama i brzo ih potrošiti

Borač se koristi i kao povrće ali i kao začinska biljka, najčešće u mediteranskim zemljama. Priprema se i kao špinat, a u Italiji listove prže uvaljane u tijesto. Samljeveni ili sitno narezani listovi dodaju se kao začin salati od krastavaca, ali i ostalim salatama, varivima, umacima, sirnim namazima, te jelima od ribe, tjestenine, krumpira. Dodaju se i kao začin jabučnom vinu, napitku od začinjenog crnog vina. Listovi se smiju brati za jelo samo do pojave cvjetnih pupoljaka.

Cvjetovi borača također su jestivi, te se mogu koristiti kao ukras ili kao začin posipati po salatama, juhama ili varivima i umacima. Zamrznuti cvjetovi u kockicama leda dodaju se kao ukras različitim pićima i napitcima. U Italiji i Francuskoj cvjetove borača koriste u tijestu za palačinke.

Juha od borača

✦2 žlice maslaca

✦1 glavica crvenog luka

✦8 dcl pileće juhe

✦130 g mladih listova borača

✦500 g krumpira

✦1,5 dcl kiselog vrhnja

✦Sol i papar

Crveni luk usitniti, pirjati na maslacu dok ne omekša, dodati pileću juhu. U juhu umiješati sitno narezane listove borača i krumpir narezan na ploške, te kuhati na laganoj vatri dok krumpir ne omekša. Juhu kremasto umiješati u električnoj mješalici, začiniti solju i paprom, umiješati kiselo vrhnje, te kratko prokuhati. Juhu poslužiti posipanu usitnjenim svježim listovima borača.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakBlaženi čkalj
Sljedeći članakŠto niste znali o kolesterolu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.