Metvica (Mentha spp.) aromatična je biljna vrsta koja pripada porodici Lamiaceae. Njena aromatična i ljekovita svojstva poznata su širom svijeta već nekoliko tisuća godina. U Japanu se uzgaja više od 2000 godina za proizvodnju mentola. Pronađena je i u egipatskim grobnicama gdje se uzgajala kao ljekovita biljna vrsta.

Na području Europe intenzivnije se uzgaja od 17. stoljeća kao začinska biljka i biljka za čaj. Eterično ulje metvice počelo se primjenjivati tek u 19. stoljeću. Uzgoj te primjenu ljekovitih i aromatičnih svojstava metvice na područje Hrvatske proširili su Benediktinci. U svijetu je poznato više od 50 vrsta metvice te jako puno podvrsta, križanaca i genotipova. Unatoč tome, postoji nekoliko vrsta čija su aromatična i ljekovita svojstva prepoznata i koje se intenzivno uzgajaju. Najpoznatija među njima je paprena metvica (Mentha piperita) za koju se najčešće i koristi naziv metvica ili menta.

Paprena metvica je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste do 90 cm visine. Ima razgranatu i grmoliku stabljiku, dok je korijen slabo razvijen i žiličast. Stabljika je prekrivena različitim nijansama ljubičaste boje, koja ovisi o količini antocijana u biljci. Listovi su jajasti, pri vrhu blago našiljeni, zelene boje s ljubičastom nervaturom, a cvjetovi ljubičaste ili bijele boje. Postoje dvije forme paprene metvice, crna ili tamna i bijela ili zelena paprena metvica. Crna paprena metvica ima intenzivan miris i bogata je aromama i mentolom, zbog čega se češće uzgaja nego bijela.

Cvijet paprene metvice

Treba toplo, vlažno, sunčano područje

Topla i vlažna klima s puno sunca pogoduje rastu i razvoju paprene metvice, kao i plodna, humusna tla s dobri vodozračnim režimom. Zahtjeva puno vode tijekom vegetacijskog razdoblja, osobito u fazama rasta novih izboja te razdoblju prije i tijekom cvatnje. Dobro podnosi zimu i niske temperature. U fazi porasta novih izboja metvica podnosi temperature do – 7 °C, a vriježe stradavaju na temperaturama nižim od – 20 °C. Novi izboji započinju s rastom već pri temperaturama od 2 do 3 °C. Intenzivno rastu pri temperaturama višim od 10 °C. Najveće količine kvalitetnog eteričnog ulja stvaraju se u biljci na temperaturama između 18 i 22 °C.

Paprena metvica se na istoj površini uzgaja od dvije do četiri godine. Tijekom toga razdoblja iscrpi tlo, te se na istoj površini ne preporuča uzgajati sljedećih pet do šest godina. Razmnožavanje paprene metvice provodi se vegetativnim putem, iz korijena, stolona ili dijeljenjem busena. Druge vrste metvice mogu se razmnožiti i iz sjemena, ali se zbog velike genske varijabilnosti preporuča vegetativno razmnožavanje.

Ulje paprene metvice

Sjetva u jesen ili proljeće

Metvica se sadi u jesen ili proljeće, na razmak od 10 do 12 cm unutar reda te 70 cm između redova. Prije sadnje potrebno je pripremiti tlo na dubini od 30 cm, tako da je prvih 15 cm od površine fino usitnjeno. Potrebno je i provesti osnovnu gnojidbu stajskim gnojem i mineralnim ili organskim gnojivom koje sadrži fosfor i kalij. Od ukupne količine dušika, 2/3 je potrebno unijeti u tlo u proljeće, kad krene vegetativni rast izboja, a ostatak dušika nakon prvog otkosa.

Prva košnja u vegetaciji provodi se tijekom kolovoza i daje od 15 do 25 t/ha zelene mase te 0,4 % ulja. Drugu košnju je moguće provesti krajem ljeta. Tada je prinos zelene mase i ulja znatno niži, od 6 do 8 t/ha zelene mase i od 0,1 do 0,2 % ulja. Pojava korova, kao i štetnika i bolesti mogu uzrokovati štete na metvici i smanjiti prinos.

Od uzročnika bolesti, najčešća je hrđa (Puccinia menthae) koja uzrokuje pojavu tamnih pjega i sušenje listova. Od štetnika, najčešće su lisne uši koje sišu biljne sokove i stvaraju prevlaku od medne rose.

Paprena metvica u rastu

Osim uzgoja na velikim površinama, paprenu metvicu je jednostavno uzgojiti i u manjim količinama u vrtu ili na balkonu ili prozorskoj klupici. Važno je samo osigurati dovoljno vode i osunčan položaj, uz povremenu prihranu i redovitu rezidbu. Kod paprene metvice iskoristiv je cijeli nadzemni dio, i listovi i stabljika. Koriste se za proizvodnju eteričnog ulja, te u farmaceutskoj i konditorskoj industriji. Svježi listovi paprene metvice koriste se kao začin u jelima i pićima ili se suše i koriste za čaj. Paprena metvica ima brojna ljekovita svojstva. U narodnoj se medicini koristi za ublažavanje probavnih tegoba, problema dišnog sustava. Također i kao sredstvo za ublažavanje glavobolje, migrene i sredstvo za smirenje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje