Među korovskim biljkama koprivi pripada posebno mjesto, kako zbog ljekovitosti tako i zbog široke primjene u kulinarstvu, kozmetici i biovrtlarstvu.
To je i razlog da se osim samoniklih sve češće koriste i biljke iz uzgoja. Obično se koristi velika kopriva ili prava kopriva (Urtica dioica L.), iako isto djelovanje ima i mala kopriva (Urtica urens L.). Velika kopriva je trajna dvodomna biljka s razgranatim puzavim podankom i uspravnom, čertverobridnom stabljikom visine do 1,5 m.
Listovi su nasuprotni, produženo jajasti, na vrhu zašiljeni, po rubu pilasto nazubljeni. Čitava biljka prekrivena je krhkim dlakama koje se na dodir vrlo lako lome i oslobađaju kiselinu koja žari kožu. Listovi se skupljaju dok su mladi, sjeme u kolovozu i rujnu, a korijen na jesen. Kopriva je u biovrtlarstvu jedna od najvažnijih biljaka, a najčešće se koristi kao sredstvo za prskanje protiv nametnika ili gnojivo koje potiče rast i jača otpornost biljaka.
Čaj od korijena
1-2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena staviti u 3 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i kuhati na laganoj vatri oko 5 minuta. Maknuti s vatre i ostaviti poklopljeno još 5-10 minuta. Piti tri puta dnevno po šalicu čaja kod tegoba s prostatom, adenoma prostate i upala prostate.
Vino od koprive
Pripremiti: 100 g suhog, usitnjenog lista koprive, 100 g suhog korijena, 1l crnog vina, 300 g meda. List i korijen koprive močiti u vinu 5 dana. Nakon toga vino procijediti, dodati 250 g meda i lagano kuhati oko 15 minuta. Uzimati tri puta dnevno po jednu jušnu žlicu vina prije jela.
Kopriva u kuhinji
Kopriva se sve češće nalazi na tanjurima, jer je s prehrambenog gledišta hranjivija i zdravija od većine uzgojenog povrća. U kuhinji se koriste samo mladi vršci koprive koji se beru od ožujka do svibnja, ili kasnije kada nakon košnje ponovo izrastu mlade biljke. Od nje se pripremaju krem juhe, umaci, varivo, punjenja za tjesteninu (ravioli), omlet, „čips“, polpete (sa kuhanim i propasiranim krumpirom, omekšalim zobenim pahuljicama ili kuhanom rižom), savijače (sa sirom ili krumpirom), zlevanke itd.
Krem juha od koprive
Pirjati na ulju ili maslacu 2 glavice luka, dodati veći krumpir narezan na kockice, doliti vodu i kuhati. Kad je krumpir skoro kuhan dodati listove koprive i kuhati još 5-10 minuta. Začiniti po ukusu, sve promiksati štapnim mikserom i po želji dodati malo vrhnja.
Prženi listovi koprive – „čips“od koprive
20-30 listova koprive lagano nagnječiti valjkom za tijesto i malo posoliti. Ostaviti stajati 5-10 minuta. U međuvremenu pripremiti tijesto od 125 g brašna, 2,5 dl piva, 1 jajeta, malo soli, papra i muškatnog oraščića. Listove umočiti u tijesto i pržiti na vrućem ulju. Poslužiti uz juhu ili umak.
Umak od koprive ili „kopriva na špinat“
Vrškove koprive oprati i kratko prokuhati u posoljenoj kipućoj vodi. Na ulju ili maslacu kratko popržiti malo brašna, dodati malo bijelog luka i nasjeckane prokuhane koprive. Zaliti mlijekom i vodom u kojoj su koprive kuhane. Kratko prokuhati i zasoliti. Poslužiti uz pire od krumpira.
Ljekovitost koprive
Listovi koprive bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže i do 174 mg% vitamina C, 20 mg% karotina, vitamin B2, vitamin K, pantotensku kiselinu, kalcij (490 mg%), željezo (10 mg%), sumpor, natrij, kalij, mangan, magnezij, fosfor, kremičnu kiselinu, organske kiseline, do 5,9 mg% bjelancevina, kolin, acetilkolin i serotonin (u soku iz žarnica), kloro l, triterpene i sterole (beta –sitosterol).
Čaj od listova koprive
1-2 čajne žlice suhih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 10 minuta, a zatim procijediti. Piti tri puta dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja, najbolje nakon obroka. Čaj pojačava lučenje mokraće, snižava razinu šećera u krvi, djeluje protiv proljeva, „čisti krv“, pomaže kod kožnih bolesti, reume, gihta i išijasa, preporuča se kod anemije, čestih mokraćnih infekcija, povoljno djeluje na jetru. Kopriva se tradicionalno koristi u preparatima za kosu i vlasište, šamponima, losionima, vodicama itd. Mladi listovi koprive imaju svojstvo stezanja, pa se dodaju maskama za lice i mješavinama za kupanje.
