Biljka maca (latinski Lepidium meyenii, hrvatski maka) već se više od 2600 godina uzgaja u peruanskim Andama, na nadmorskoj visini većoj od 4400 metara. Jednogodišnja je, vrlo otporna zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae= Cruciferae). Latinsko ime roda potječe od grčke riječi lepis (=ljuska), a vezano je uz izgled plodova nekih vrsta.
Populariziranje make šezdesetih godina prošlog stoljeća i povećanje potrošnje širom svijeta dovelo je do toga da se ona svake godine u Peruu sve više sadi. Biljka je srodnik naše rotkvice i repe te se također uzgaja zbog korijena. U svojoj domovini priprema se i konzumira na različite načine. Svježi korijen peče se i kuha, koristi za izradu pirea, kaša, juha i džemova. Najčešće se suši i melje u brašno za kruh, kolače ili palačinke. Dobro uskladišten suhi korijen može trajati 7 godina. Od fermentiranog korijena proizvodi se pivo, a od posebnih vrsta i liker. Jestivi su i listovi koji se mogu sirovi pripremiti kao salata ili koristiti kuhani.
Upotrebljavaju se i kao hrana za životinje. Korijen make može biti različite veličine, oblika (trokutastog, spljoštenog okruglog, sfernog ili pravokutnog) i boje (zlatne, crvene, ljubičaste, crne i zelene). Maka se najčešće prodaje kao dodatak prehrani u obliku praha ili kapsula. Korijen make sadrži oko 59 % ugljikohidrata, 10,2 % proteina, 2,2 % masti, 10,4 % vode, 8,5 % vlakana, 10 mg C vitamina, vitamine B skupine, E vitamin i brojne minerale (željezo, mangan, bakar, cink, natrij, kalij, kalcij), sterole i glukozinolate, komponente snažnog mirisa koje su zaslužne za izrazit miris i okus biljaka iz porodice gorušica.
Tradicionalno se vjeruje da makajača snagu, izdržljivost, libido i poboljšava plodnost. Prema legendi, Inke bi prije bitke konzumirali maku kako bi im dala potrebnu snagu. Nakon pobjede je nisu smjeli uzimati zbog jakog djelovanja na seksualni nagon. Maka je danas sve popularnija zbog svojih afrodizijačkih svojstava. Smatra se da može liječiti i sterilnost kod muškaraca jer povećava proizvodnju i pokretljivost spermija.
Pozitivno djeluje i na libido kod žena, a pomaže i pri uklanjanju simptoma vezanih uz hormonalnih promjena tijekom menopauze, što uključuje promjene raspoloženja, valunge, bezvoljnost, znojenje te probleme sa spavanjem. Dovodi do uklanjanja umora i povećanja energije i izdržljivosti u organizmu pa je pogodna i za sportaše. Smatra se da je adaptogen, odnosno da može ublažiti negativne simptome stresa. Preporuča se kod depresije i anksioznosti, a smatra se da pozitivno djeluje na povećanje mentalne energije i koncentracije. Zbog znatnog sadržaja kalcija snažna je potpora u borbi protiv osteoporoze.
Okus make je pomalo neobičan i uspoređuje se s okusom pržene zobi, no ovisi i o tome s čim se miješa. Dodaje se u jogurt, smoothije, sokove, čajeve i kuhanu hranu. Ne smije se dodavati u vruću hranu i napitke jer gubi na djelotvornosti. Preporučena primjena je 1-3 čajne žličice dnevno. Zbog utjecaja na hormone, maku ne bi trebale uzimati trudnice, dojilje, osobe koje imaju problema sa štitnjačom, oboljeli od tumora povezanih s hormonima (dojke, maternice, testisa) niti osobe s visokim tlakom. Nije ju preporučljivo piti u večernjim satima jer može pridonijeti nesanici.
Izvor: Gospodarski kalendar
 već se više od 2600 godina uzgaja u peruanskim Andama, na nadmorskoj visini većoj od 4400 metara.){kind=link}