Postoji puno vrsta iz roda Passiflora, oko 50 vrsta iz tropske Afrike i Azije. Međutim samo se Passiflora incarnata, rajski cvijet, koristi u ljekovite svrhe. U Europu ju je iz Južne Amerike donio španjolski liječnik Alfonso Monardes 1569. godine. Tako je danas ova prekrasna biljka raste i u našim područjima u Primorju, Istri, Dalmaciji i na otocima ali je više poznata kao ukrasna biljka nego kao ljekovita. Sjeverno američki indijanci smatrali su je životnim eliksirom i lijekom protiv blage epilepsije.
Passiflora incarnata ili ljubičasta pasiflora je višegodišnja penjačica čije stabljike mogu narasti i do 8 m. Listovi su dugi do 15 cm duboko urezani u donjem dijelu tamnozelene boje, a prema vrhu su nešto svijetliji. U pazušcima mladih listova razvijaju se pojedinačni cvjetovi u obliku krune. Plod je boba zelenožute boje veličine kokošjeg jajeta s jestivim usplođem od kojih se može pripremati vina, sokovi, likeri. Plodovi se beru u jesen.
Pasiflora je biljka upečatljive ljepote, mnogima poznata samo kao ukrasna, no ona je priznata i kao blago sredstvo za smirenje. Stoga nije loša zamisao upotrijebiti je protiv bolova izazvanih herpes zosterom, oštre i žareće boli uzduž živca, tzv. virusne infekcije živca. Uživa i ugled biljke djelotvornog sredstva za postherpetičnu neuralgiju uz dodatak čaja od matičnjaka (limun trave).
Za odrasle osobe pasiflora dolazi u kombinaciji s matičnjakom i valerijanom. Svježa ili osušena pasiflora se već stoljećima uspješno koristi za liječenje živčane napetosti, anksioznosti, poremećaja spavanja, depresije, stresa… Sukladno komisiji EU, ovdje se radi o blagom sedativu. Njemačka komisija EU odobrila je pasifloru kao sastojak čaja za smirenje u pedijatriji u kombinaciji s cvjetovima lavande, matičnjaka i gospine trave.
Izvrsna za žene u menopauzi
Provedena su istraživanja koja pokazuju da cvijet pasiflore može liječiti simptome menopauze poput vazomotornih znakova (vrućica i noćni znoj), nesanicu, depresiju, ljutnju, glavobolju i može biti izvrsna alternativa uobičajenoj hormonskoj terapiji. Objavljena su također dodatna ispitivanja koja ukazuju na pulpu ploda kao lijek za smanjenje sistolnog krvnog tlaka davanjem 8 miligrama cvijeta pasiflore u razdoblju od 5 dana. Rezultati su pokazali da ekstrakt cvijeta povećava razinu enzima antioksidanata i smanjuje razinu oksidiranih lipida koji mogu prouzročiti štetu od nakupljanja toksina i otpadnih proizvoda u tijelu.
Prirodne komponente koje sadrži ova biljka ne izazivaju ovisnost. Pasifloru su nakon prvog i drugog svjetskog rata koristili za liječenje PTSP-a kod vojnika i žrtava. Primjenjuje se u obliku čaja (infuz), tinktura, SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja), idealan je pripravak jer sadrži u vodi topive spojeve, poput alkaloida i flavonoida. Koristi se u dozi od 3 do 5 mL dva do tri puta dnevno, u pola čaše vode između obroka.
Čaj – ovaj opuštajući recept za čaj od pasiflore možete piti prije spavanja kao potporu dubokom, mirnom snu. Također se može pijuckati tijekom dana kako bi izbjegli mentalni zamor, povećali otpornost na stres i podigli raspoloženje. Čaj ili infuz priprema se tako da se 2 – 3 grama suhe pasiflore prelije s 2,5 dl vruće vode te pokriveno odstoji 10 do 15 minuta i procijedi. Ta količina priprema se tri puta na dan i pije između obroka. U slučaju nesanice može se uzeti dvostruka doza čaja. U aromaterapiji koristi se ulje pasiflore dobiveno hladnim prešanjem sjemenki. Ulje je lagane strukture bogato vitaminom C, kalcijem i fosforom. Izvrsno je u njezi suhe i osjetljive kože i protiv već gore navedenih simptoma.
Mjere opreza
Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje kaže da bi ga trudnice trebale izbjegavati zbog mogućnosti da stimulira kontrakcije. Travari David Winston i Steven Maimes također primjećuju da „pasiflora može pojačati učinke sedativa, antispazmodika i anksiolitika; koristite ih zajedno s oprezom. Nemojte koristiti pasifloru sa starijim antidepresivima koji se nazivaju inhibitorima monoaminooksidaze (MAOI).
Uzgoj pasiflore
Zbog malihzahtjeva za uzgojem i njegom uspješno se uzgaja kao lončanica, ali i na većim površinama. Traži sunčano mjesto ili laganu polusjenu. Tlo mora biti dobro propusno uz primjenu odgovarajućih organskih gnojiva. Razmnožava se sjemenom ili poludrvenastim reznicama. Sjemenke iz zrelih plodova ostave se da 3 do 4 dana fermentiraju, zatim se operu i osuše. Sjemenke se siju u male posude promjera 7 do 9 cm na temperaturi većoj od 20 stupnjeva C. Vlaga mora biti umjerena kako ne bi došlo pojave crvenog pauka. Može se razmnožavati reznicama.
Reznice moraju biti dugačke 15 do 20 cm te stavljaju u pjeskovitu tresetnu zemlju, pod staklo, od veljače do travnja, pri temperaturi od 16-20°C. Presađuju se u ožujku, travnju. Pri tom treba prikratiti izboje na 3 do 7 oka iz kojih će se razviti čvrsti izboji koji će dati obilje cvjetova. Ako su izboji pregusti, treba odrezati suvišne i slabije kako bi biljka dobila što više svjetlosti. U doba vegetacije i cvatnje zalijevati redovito i umjereno.Pasiflora se uspješno uzgaja diljem svijeta i postaje novi visoko profitabilni izvozni proizvod i treba poticati njezinu proizvodnju.