Ovaj rod pripada porodici rujevki, lat. Anacardiaceae (Vonjače). Postoji oko 200 vrsta Rhusa koji pripadaju navedenoj porodici. Rod Rhus potječe od starogrčke riječi koja je prevedena s povijesnog sirijskog jezika (sumaq), a odnosi se na crvene boje plodova. Iako se u parkovima koristi kao ukrasno drvo, ima i ljekovito djelovanje.
Rod Rhus, otporan je na zagađeni zrak i niske temperature. Među njima poznat je i otrovni ruj (Toxicodendron vernix l.) čiji sam latinski naziv govori da je otrovan jer dodir s njim izaziva dugotrajnu i bolnu upalu poznatu kao kontaktni dermatitis. U SAD nosi ime “otrovni hrast” (poison oak), jer sadrži spoj urusihiol. Zapaljeni list primjerice može unijeti ovaj spoj u pluća te uzrokovati bol i poteškoće s disanjem. Otrovni ruj ima zelene ili bijele bijele bobice koje vise u grozdovima, a ne crvene.
Idealan za osiromašena tla
Korijen roda ruj može se proširiti i više od 16 m u svakom smjeru čineći mrežu korijena. Stoga je ova vrsta idealna za sadnju uz ceste, područja erodiranih ili osiromašenih tala, obnove rudnika i drugo. Prirodno stanište Ruja coriaria je prilično široko. Rasprostranjen je u južnoj Europi, u jugozapadnoj i srednjoj Aziji, a na temperaturama ispod 20 stupnjeva Celzijevih biljka se ne može uzgajati. U Hrvatskoj su poznate vrste: mirisavi ruj (Rhus coriaria L.) te runjava ili kiseli ruj (Rhus typhina). Mirisavi ruj ili sicilijanski/mirisaviruj kod nas raste samo u primorskim i južnim krajevima, po kamenjarima, među šikarom i kao sastavni dio makije. Brzo rastući i rustikalni grm kojeg možete držati u velikim posudama ili u malim vrtovima. Ima trostruko djelovanje s obzirom da se koristi u industrijske svrhe za štavljenje kože, u kulinarske i ljekovite svrhe.
Na Siciliji se uzgaja zbog listova koji osušeni i samljeveni služe kao važna taninska sirovina. Listovi i grane koriste se za dobivanje crne boje za bojanje tkanina, od korijena i plodova crvena, a od kore žuta. Listovi se također zbog svog aromatičnog mirisa mogu koristiti za aromatiziranje duhana. Plodovi su sitne, crvene, okrugle koštunice sastavljene u obliku klipa ili “rogova” kao i kod kiselog ruja i koriste se kao začin u azijskim i nekim drugim zemljama (“sumak”, “zatar”).
Zreli plodovi Rhus coriaria poznati su Europljanima još od starih Rimljana, sve do pojave limuna, a koristile su se u salatama zbog kiselkastog okusa. Dioskorid i Teofrast također spominju upotrebu ovih biljnih plodova. Začin je stekao svoju popularnost, ne samo zbog kiselkastog i oporog okusa koji mu omogućuje da se koristi kao marinada nego i zbog svojstva konzervansa što može produžiti rok trajanja prehrambenih proizvoda. Koristi se u pripremi jela od mesa (roštilj), za ribu, rižu, kebab, te kao dio preljeva za salatu.
Ljekovito djelovanje ruja
Začin koji se dobiva od sumaka jedan je od najjačih antioksidansa koji se koristi u hrani. U tradicionalnoj medicini plodovi Rhus coriaria L. koriste se kao astrigent za zacjeljivanje rana. Imaju protuupalno djelovanje, za liječenje hipertenzije, čira na želucu, reumatizma, hemeroida, bolesti jetre, opeklina.
Znanstvena medicina prepoznala je njegovo djelovanje protiv virusa. Pripisuju mu još antifugalno, citotoksično djelovanje, protiv trombova, kao i hipoglikemijsko svojstvo. Neke kliničke studije pokazale su i da plodovi ruja imaju učinak na snižavanje lipida.
Kiseli ruj
Kiseli ruj (Rhus typhhina – jelenjeni ruj) može doseći visinu i do 12 m. Prepoznatljiv je po listovimakao što ih ima pajasmin, a koji tijekom jeseni poprime prekrasnu jarkocrvenkastu boju te izgledaju vrlo dekorativno. Naziv vrste typhina dolazi od plodova koji na čvrstim granama izgledaju poput baršunastih “rogova” (tamnocrveni uspravni grozdovi) dužine oko 20 cm. Plodovisu gusto obrasli dlačicama, a dozrijevaju u kolovozu i rujnu, no održe se na stablu i tijekom zime. Rhus typhina slobodno se sam zasijava pa sadnice treba redovito uklanjati kako se ne bi previše proširio. Podrijetlom je iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. U Europu je unesen u 17. stoljeću. Krajem ljeta skupljaju se tamnocrveni plodovi.
Sjevernoamerički indijanci od njih su radili tzv. limunadu tako što su grubo nakidane plodove prelili hladnom vodom, ostavili 20 – 30 minuta, zatim procijedili i koristili kao napitak. Rhus tphina L. zaslužuje također veću pozornost u znanstvenom svijetu, jer njegovi plodovi sadrže značajnu količinu antocijanina (antocijanin iz porodice flavonoida – antioksidans), vitamine, minerale, esencijalne masne kiseline. Pokazao se i djelotvoran kod bolova u želucu i poboljšanju stanja kod dijabetesa tipa 2. I ova vrsta sumaka koristi se u gastronomiji i još mnogo toga. Istraživanja su pokazala snažne mogućnosti djelovanja ove biljke i vrijedi se pozabaviti s njome.
Foto: tavazoeurope.com
Berba ruja
Za berbu pronađite grozdove najsjajnijih boja, a test kvalitete odredite prstom. Osjetit ćete laganu ljepljivost od dodira crvenog grozda, a kad poližete prst osjetit ćete kiselost. Odrežite pri dnu grozdove škarama za orezivanje što je ranije moguće u sezoni i osušite ruj da ne podlegne insektima ili plijesni. Nakon sušenja plodovi se ubace u blender, a zatim se sve prosije kroz cijedilo čija mrežica mora biti srednje fine strukture kako bi spriječila prolaz štapića i sjemenki. Začin će trajati više od godinu dana na hladnom i suhom mjestu. Od mirisinog ruja (Rhus coriaria l.), ljubičasto-smeđeg ruja možete koristiti začin, međutim što se tiče okusa, većina kuhara glasa za Rhus typhina ili “jelenji rog” zbog boje i okusa.
Foto: brightside.me
Upotreba začina
Ruj se odavno koristi kao začin, posebno na Bliskom istoku i Mediteranu. Ruj ili sumaq poznati je sastojak u za’ataru, koji je kombinacija ruja s raznim biljem i začinima. Tradicionalno svaka obitelj može imati svoju tajnu mješavinu. To mogu biti sjemenke sezama, zobenih pahuljica, majčine dušice i dr.
Sirup od sumaka
Za ovaj sirup potrebne su vam 2 šalice vode, 2 šalice šećera i 3 žlice mljevenog ruja. Pomiješajte vodu i šećer u malenom loncu na srednjoj vatri i povremeno miješajte dok se šećer ne otopi. Zatim ohladiti na sobnoj temperaturi. Dodati ruj, dobro promiješati da se sve skupa sjedini i ostaviti 5 minuta. Zatim procijediti kroz fino cjedilo i čuvati u zatvorenoj posudi u hladnjaku do 5 dana.
Čaj od kiselog ruja (jelenji ruj)
Sastojci: 3-6 grozdova bobica sumaka, 18 do 12 šalica hladne vode, zaslađivač (med, šećer, stevija). Grozdove bobičastog voća stavite u plastičnu vrećicu za sendviče i malo ih izdrobite ako želite. Dodajte bobice u vrč s hladnom vodom i namačite 8-16 sati. Zatim ulijte tekućinu u veliku zdjelu kroz filter za kavu ili gazu kako biste uklonili krutine (uključujući sitne dlačice i komadiće peteljke). Isperite vrč i dodajte procijeđeni čaj natrag.
Pišu: Lidija Vuljanić, dipl. ing. agr.; Morana Vuljanić
