Kad osoba puši, nikotin ulazi u krvotok i stimulira nadbubrežnu žlijezdu koja luči hormon adrenalin. Pod utjecajem adrenalina povećava se brzina rada srca, pojačava se kontraktilnost srca, raste krvni tlak i protok krvi u bubrezima. Istovremeno se smanjuje optok krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u skeletnim mišićima i srcu. Bronhi se šire i ubrzava se frekvencija disanja, što povećava koncentraciju kisika u krvi.

Osim toga, iz jetara se oslobađa povećana količina glukoze koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u mišićima. Kad nikotin dopre do mozga, potiče izlučivanje dopamina koji se naziva i nagradnom kemikalijom jer pruža dobar osjećaj i emocionalnu sreću. On šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja u mozak.

Kad osoba prestane pušiti, snižava se razina dopamina u mozgu na koju je naviknuta. To dovodi do razdražljivosti, tjeskobe i depresije. Također, mnogi ljudi dobivaju na težini kad prestanu pušiti – sreću i zadovoljstvo pušenja zamjenjuju srećom i zadovoljstvom raznih grickalica i slatkog. Razlog tome je što šećer i nikotin u tijelu djeluju na slične načine, s tim da cigareta djeluje mnogo brže nego slatkiši. Kao što je napomenuto, to dovodi do povećanja tjelesne mase i drugih zdravstvenih problema.

Dio pušača umjesto hrane koristi elektroničke cigarete kako bi smanjili potrebu za nikotinom. Zasad nije znanstveno dokazana njihova sigurna dugotrajna upotreba. Zapravo, neke tvari koje se nalaze u soku e-cigarete dokazano su kancerogene, što pokazuje i nedavan slučaj smrti dugogodišnjeg korisnika. Također, nije dokazano da e-cigarete uistinu pomažu u odvikavanju od pušenja.

Proteklih nekoliko godina pojavile su se izjave kako stevija, koja se širom svijeta koristi kao zaslađivač, odnosno, zamjena za šećer, može pomoći i u odvikavanju od pušenja. Tvari koje stevija sadrži smanjuju želju za nikotinom oponašajući učinke šećera. Ako se osoba želi odviknuti od pušenja, treba staviti kap ili dvije ekstrakta na jezik čim osjeti želju za cigaretom. Kad ovaj nadomjestak šećera dospije u krvotok, dopamin se izlučuje na isti način kao i s cigaretom. Tekući ekstrakt stevije prodaje se u bočicama s kapaljkom i vrlo je prikladan za ovu namjenu. Mogu se koristiti i svježi ili sušeni listovi.

Kako djeluje stevija?

Pretpostavlja se kako stevija pomaže smanjiti potrebu za nikotinom inhibicijom signala koje mozak šalje. Stevija blokira nikotinske receptore u mozgu i time smanjuje želju za ovom kemikalijom. Uobičajeno se za blokiranje nikotinskih receptora koriste lijekovi na recept poput vareniklina i bupropiona, koji se koriste kao pomoć u odvikavanju od pušenja. Postoji povezanost između unosa nikotina i razine glukoze na način da nikotin narušava funkciju inzulina, što rezultira povećanom razinom glukoze u krvi.

Odatle vjerojatno i pretpostavka da ako nikotin utječe na glukozu, tada bi upotreba prirodnog proizvoda za kontrolu glukoze mogla utjecati na želju za nikotinom. Istovremeno sa svim ovim pretpostavkama, zasad još ne postoje znanstvene studije koje bi dokazale ili vjerodostojno potvrdile izjave o efikasnosti stevije u smanjenju želje za nikotinom.

Stevija rješava i drugi ranije spomenuti problem osoba koje pokušavaju prestati pušiti. To je porast tjelesne mase. Ona pomaže uravnotežiti razinu šećera u krvi, značajno smanjujući potrebu za slatkim. Sigurna je za dijabetičare i hipoglikemiju te se s velikim se uspjehom koristi u programima mršavljenja.

Dok se neki ljudi zaklinju da im je stevija pomogla u odvikavanju od pušenja, znanost još uvijek nije sigurna. Kritičari kažu da to nije ništa drugo nego placebo efekt. Ipak, ako ste osoba koja pokušava prestati pušiti i dosad niste imali uspjeha, stevija je zdrava alternativa koja bi napokon mogla biti ono što vam treba da biste se riješili ove navike.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakIsplati li se postiti?
Sljedeći članakPotpisan dobrovoljni sporazum „Zajedno protiv otpada od hrane“
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.