Kroz stoljeća, bezbroj ljudi je provodilo određeno vrijeme bez hrane zbog različitih razloga. Povijest nam govori da su i Mojsije, Isus, Buda i Muhamed postili. I danas ima onih koji poste iz vjerskih razloga, dok drugi prakticiraju povremeni post, kao početak režima za skidanje prekomjerne tjelesne težine. Neki pak izjavljuju da tako „čiste“ organizam od štetnih tvari. Znanost tek treba potvrditi takve zdravstvene koristi od posta.

Međutim, razumljivo, biti bez hrane kroz duže razdoblje je krajnje opasno. S druge strane, neki ljudi kažu da povremeno gladovati, recimo kroz jedan dan, i ako se to brižljivo provede, može pružiti mentalno nadahnuće, duševnu okrepu.

Postiti treba razumno

Produživanjem posta u tijelu se događaju brojne promjene. Za vrijeme prvog do trećeg dana kad tijelo biva lišeno hrane (ili je na dijeti s vrlo malo kalorija), organizam troši svoje rezerve glikogena, primarnog izvora energije. Glikogen se stvara iz konzumiranih ugljikohidrata i uskladištuje se u mišićima i jetri. Uz glikogen gubi se i voda i nešto mišićnog tkiva. Sve zajedno dovodi i do određenog gubitka tjelesne težine.

Jednom kad su zalihe glikogena potpuno istrošene, u svrhu osiguranja energije tijelo počinje koristiti masno tkivo. Osim toga, nakon otprilike tjedan dana gladovanja tjelesni metabolizam se dramatično usporava. Nakon tri ili četiri tjedna tijelo će trebati i do 20 posto manje kalorija za propisno funkcioniranje. Ako se gladovanje nastavlja, rizici po zdravlje postaju vrlo ozbiljni. Na primjer, biti samo na vodi kroz duže razdoblje može smanjiti tjelesne rezerve natrija i kalija. Rezultat može biti fatalan. Čak i „modificirana“ gladovanja (ona koja uključuju niskokalorične sokove, voće, povrće ili proteinske napitke) nisu bez zdravstvenog rizika.

Tijekom posta u tijelu se događaju brojne promjene
Gladovati treba razumno

Gladovanje daje dojam unutarnje snage

Istraživanja pokazuju da manje od pola ljudi koji počnu s gladovanjem u cilju gubitka tjelesne težine, uspiju postići težinu koju su željeli. Od onih kojima to ipak uspije, manje od trećine njih uspiju održavati tu tjelesnu težinu duže od 18 mjeseci. Gladovanje, u cilju gubitka prekomjerne tjelesne težine puno je potencijalnih neuspjeha. Ipak, za nekog tko treba izgubiti puno kilograma, recimo dvadeset, medicinski kontrolirano gladovanje može biti vrijedna i korisna metoda.

Za mnoge ljude gladovanje je prvi događaj u njihovom životu za kojeg osjećaju da imaju kontrolu nad njim. Gladovanje ih prožme izvanrednim osjećajem moći, vladanja i unutarnje snage. Simbolično, ali i doslovno, post predstavlja kraj jednog lošeg razdoblja, a to je biti prekomjerno težak i prekomjerno jesti i početak nečeg svježeg i novog, a to je imati normalnu tjelesnu težinu i imati kontrolu nad nagonom za jelom. U nekim slučajevima posta čovjek može osjetiti da vlada svojim tijelom i taj post može imati umirujući učinak na raspoloženje i misli.

Čajevi su dobra pripomoć prilikom posta

Neki trebaju izbjegavati post

Određene osobe ne bi smjele nikada postiti, čak ni za jedan dan: žene koje su trudne ili doje, osobe koje boluju od šećerne bolesti, koje imaju bubrežne ili jetrene probleme. Oni koji uzimaju lijekove trebaju se posavjetovati s liječnikom prije posta. Inače, nema nikakve opasnosti od jednodnevnog gladovanja. Jedino valja voditi brigu da se za vrijeme posta popiju dovoljne količine vode, da se izbjegava naporan rad i da se odmah prestane s postom ako se osjeti vrtoglavicu i omaglicu. Kad se prekida s postom preporučljivo je prekinuti ga postupno, konzumirajući male količine hrane.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakUtjecaj suše na prirod i kakvoću grožđa
Sljedeći članakStevija za odvikavanje od pušenja?
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.