Obični bagrem (Robinia pseudoacacia L.) ili akacija je listopadno drvo srednje veličine. Ono u povoljnim uvjetima može narasti i do 30 m visine, a pripada porodici mahunarki (Fabaceae). Plod je viseća, plosnata i glatka mahuna crvenkastosmeđe do tamnosmeđe boje. Tijekom zime mahune ostaju na stablu gdje mogu ostati nekoliko godina.

Svaka mahuna sadrži 5-10 plosnatih, bubrežastih, sitnih, smeđih sjemenki s tvrdom nepropusnom sjemenom ljuskom. Sjeme prvi puta proizvodi u dobi od oko 6 godina. Najveća proizvodnja sjemena je između 15. i 40. godine i nastavlja se dok biljka ne navrši oko 60 godina.

Jeste li znali?

Latinski naziv roda Robinia dobio je prema francuskom vrtlaru Jean Robinu. Za njega se smatra da je 1601. godine prenio sjemenke iz SAD-a u Europu i prvi ih posadio u pariškom botaničkom vrtu.

Voli osunčana područja

Bagrem najbolje raste na vlažnim, bogatim, ilovastim tlima ili tlima vapnenačkog podrijetla, ali se u introduciranim područjima prilagodio suhim i pjeskovitim tlima te umjereno vlažnim tlima brdskog i nizinskog pojasa. Voli osunčana područja, odnosno dobro se prilagođava na rast u različitim tipovima tala (i degradiranim) kao i u različitim okolišnim uvjetima.

Širenje na velike udaljenosti od odraslih biljaka događa se putem sjemena, vodom i životinjama. Sjemenke bagrema pokazuju značajno stanje mirovanja i mogu se zadržati u tlu više od 80 godina. Stoga su sadnice bagrema rijetke. Lokalno se širi pretežno vegetativnim razmnožavanjem iz velikog bočnog korijenovog sustava ili iz adventivnih pupova na dnu glavnog debla. Nicanje iz korijena obično se događa kad stablo navrši 5 godina.

Spriječava eroziju tla

Bagrem se smatra korisnim jer pomaže u kontroli erozije tla i ponovnom pošumljavanju. Koristi se za ogrjev te kao izvor drva za namještaj, zbog svog brzog rasta i otpornosti na truljenje. Kao hortikulturna vrsta, cijenjen je zbog svog estetskog izgleda i sadi se kao ukrasno drveće. U Mađarskoj se bagrem smatra jednom od najprikladnijih vrsta drveća za podizanje energetskih plantaža i transformaciju postojećih tradicionalnih šuma u energetske šume. Zbog brzog rasta stabla i sposobnosti da raste na različitim tlima, bagrem se koristi za ozelenjavanje odlagališta otpada. Na njima uspijeva simbiotski fiksirati dušik. Zbog toga se često sadi i u mješovitim sastojinama s drugim biljnim vrstama i za uzgoj u drvoredima. Smatra se izvrsnim izvorom nektara za pčele.

Invazivna biljka

Bagrem je globalno prepoznat kao vrlo invazivna biljka koja ima mnoge značajke korova, uključujući transformaciju travnjaka, formiranje monokulture i istiskivanje autohtonih vrsta. Osim toga, guste sastojine bagrema uz vodotoke ograničavaju pristup vodi domaćim i divljim životinjama. Također uzrokuju sužavanje rijeke, što rezultira nizom problema upravljanja rijekom.

Dokazano je da je bagrem otrovan za ljude i stoku. Identificirani toksični spojevi uzrokuju aglutinaciju crvenih krvnih stanica. Toksičnost kod stoke (konji, goveda, ovce) i peradi može se pojaviti nakon konzumiranja kore, sjemenki, lišća ili odrezanih grana bagrema. Konji su najosjetljiviji na toksične učinke. Simptomi uključuju malaksalost, opću slabost, stražnju paralizu, depresiju, slab apetit, bol u trbuhu, proljev (koji može sadržavati krv) i abnormalan broj otkucaja srca. Simptomi kod stoke mogu se manifestirati unutar 1 h od gutanja bagrema. Smrt može nastupiti za nekoliko dana ako se progutaju veće količine bagrema.

Što je jestivo?

Jestivi su cvjetovi bagrema koji sadrže vitamin C. Mogu se pohati i okus je sličan pohanim tikvicama, ali u sirovom obliku i u većoj količini, zbog sadržaja glikozida, mogu izazvati povraćanje i proljev. Med bagrema ima ljekovita svojstva te se koristi kod prehlade i kašlja te za snižavanje kolesterola. Kora, sjemenke i listovi sadrže otrovne albumine čije konzumiranje uzrokuje pospanost, povraćanje i grčeve. Prema nekim istraživanjima u Africi je bagrem izvor jestivih sjemenki. Prže se i koriste kao nadomjestak za kavu ili se melju i koriste kao dodatak brašnu za izradu kruha.

Med od bagrema
Cvijet od bagrema od kojeg se pravi čaj

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje