Kako raste potražnja za domaćim češnjakom, proizvođačima se nameće pitanje mehaniziranog uzgoja i linija strojeva za uzgoj češnjaka. U sve većem nedostatku sezonske radne snage mehanizacija može bitno doprinijeti povećanju proizvodnje.

Proljetni češnjak se sadi vrlo rano čim se zemljište dovoljno prosuši. Na jugu domovine to može biti već u siječnju i veljači. Proljetni češnjak ima sitnije češnjeve i glavice su manje.

Sadilica za češnjak

Standardnu opremu čini mjenjač koji je prilagodljiv po visini. Izrađuje se u modelima sadnje od 2-6 redova. Ukupna širina priključka se kreće od 160-350 cm. Postoji i model za sadnju na gredice. Po visini se mogu namještati i kotači. Sanduci za lukovice luka ili češnjaka su izrađene za svaki red. Spremnici mineralnih gnojiva i mikrogranulata su veličine 170 l i prate svaki red posebno. Markeri mogu biti mehanički ili hidraulički, a oni čine dodatnu opremu koja se nadoplaćuje. Osnovni radni element čini disk s hvataljkama. Razmaci su minimalno 40 cm između redova dok unutar reda ide od 6 – 9,5 cm. Za rad su potrebni traktori snage od 25 – 70 KS. Cijena novih uređja sa standardnom opremom se kreće od 57.000-138.000 kn.

Kultivator za okopavanje češnjaka

Radni organi su trokutaste motičice montirane na opruge koje štite od udara kamenja. Središnje radno tijelo čini 5 motičica i 2 zaštitna lima. Bočna tijela imaju 3 motičice i 1 zaštitni lim. Upravljanje je ručno gdje se centrira međuredni razmak. Pogodan je za plitka tla na kršu Like i Dalmatinske Zagore, za manja OPG-a gdje se npr. uzgajaju naše autohtone sorte – benkovački češnjak.

Kombajn za češnjak

Uređaj se kopča na trozglobni priključak traktora. Na početku se nalazi aparat za odsjecanje lišća i podizno remenje. Posjeduje vlastiti hidraulički sustav i uređaj za namještanje dubine vađenja češnjaka. Češnjevi se odatle prebacuju na vibrirajući transporter za čišćenje od zemlje i kamenja. Na kraju putuje beskonačnom trakom do sanduka ili vreća u koje se pakira. Izrađuje se kao jednoredni ili dvoredni model. Ukupni zahvat iznosi 240 – 300 cm. Za manji model je dovoljan traktor od 70 KS, dok za veći treba 90 KS. Cijene novih strojeva se kreću od 266.000-340.000 kn. Na kraju vađenja potrebno je rasprostrijeti češnjeve ispod natkrivenog prostora za sušenje. Veći udio strojeva bitno smanjuje potrebu za radnom snagom koje sve više manjka u našoj domovini. Na ovaj način se može povećati proizvodnja na malim i srednjim OPG-ima.

Stroj za pripremu, čišćenje i sortiranje

Za kvalitetnu i ujednačenu sadnju potrebno je i kalibrirati češnjeve. Kalibrator se nalazi na kraju postrojenja. U njemu se režnjevi sortiraju u 5 veličina prikladnih za sadnju. Oni neprikladni se ručno izdvajaju. Najprije se glavice usipaju u pripremni sanduk. Slijedi uređaj za razdvajanje režnjeva u kojem ventilator otpuhuje ostatke ljuske, kapaciteta 450 kg/h. Radi na elektromotor 380 V. Cijena novog postrojenja je oko 210.000 kn.

 class=
Prethodni članakPoljoprivrednici, od danas možete podnijeti zahtjev za potporu za 2019. godinu
Sljedeći članakKoje sorte jabuke su najtraženije?
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.