Zdravo tlo treba biti temelj svake poljoprivredne proizvodnje jer omogućava optimizirano korištenje svih resursa za rast i razvoj biljaka. Za smanjenje zbijanja koje uzrokuju teški poljoprivredni strojevi služe aeratori. U ekološkoj proizvodnji su vrlo bitni jer održavaju i ravnotežu fizikalnih parametara zraka i vode.

Biljni ostaci koji su u dodiru s tlom uspješno će se degradirati, ali oni koji stoje uspravno trebat će znatno dulje vrijeme. Njihovim unošenjem u tlo razgradnja je brža i završava do proljeća, odnosno do nove sjetve. Akumulacija vode tijekom jeseni i zime je ravnomjernija i bolje se skladišti za ljetno razdoblje. Tlo je na proljeće suhlje i toplije, što stvara uvjete za raniju proljetnu obradu tla i sjetvu. Ujedno se i maksimizira učinak zimskog izmrzavanja tla, čime se čuva mrvičasta struktura. Plitko unošenje biljnog materijala umanjuje eroziju kišom na nagnutim terenima.

Brojne prednosti korištenja aeratora

Aeratori su opremljeni dodatno spremnikom za sjeme koji je povezan s plastičnim cijevima. Iza se nalaze češljevi koji dodatano čiste mahovinu koja nastaje uslijed zastojne vode na površini. Povećavanje težine se postiže stavljanjem betonskih blokova na prednji dio aeratora.

Aerator za travnjake

Aerator za oranice

Mijenjanjem kuta zakretanja rada stroja možemo brzo prilagoditi različitim momentima obrade. Učinak se može kretati od minimalnog utjecaja na tlo do agresivnijeg djelovanja aeratora i jačeg miješanja s biljnim ostacima, a time i boljim zagrijavanjem. Tvrdi kompaktni sloj neposredno ispod površne se razbija. Tijekom cijele sezone se mogu koristiti na pašnjacima i livadama. Kod aeratora s noževima sustav noževa dolazi prvi i usitnjava biljnu masu dok valoviti diskovi miješaju ostatke s tlom. Valjci dodatno potiskuju masu što stvara dobre uvjete za razgradnju.

Stražnji kut se može prilagođavati od 1 do 3 stupnja, dok se prednji može otklanjati od 2,5 do 7,5 stupnjeva. Prilagođavanje je mehaničko. Prednji zubi su dužine 8 cm, dok je razmak između njih 10 cm. Na jednoj osovini se nalaze 4 noža. Ima 22 valovita ulagača koji se mogu postaviti pod 3 različita kuta. Diskovi imaju i opruge koje ih štite od oštećivanja (nalet na kamenje). Na kraju se nalazi valjak čiji se tlak namješta hidrauličkim ventilom. Jačem pritisku doprinosi i masivni čelični okvir. Sklopivi dizajn omogućava transport po uskim prometnicama. Radna širina uređaja je 12 m. Preporučena brzina u radu 8 – 12 km/h. Rad se bazira na vučnoj sili bez priključnog vratila.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNatječaj vrijedan 150 milijuna kuna za investicije u javno navodnjavanje
Sljedeći članakTeran za vino najviše klase
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.