Danas gotovo da nema mjesta na Zemlji koje nije pogođeno klimatskim promjenama. Bujične poplave, erozije, oluje, suše, toplinski valovi i požari sve su češći. Osim ovih ekstremnih vremenskih nepogoda Hrvatskoj prijeti i porast razine mora. To je ugrožavajuće za naše obalne gradove, a zbog povećanja temperature morske vode prijeti nam i zakiseljavanje mora. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je jedna od tri europske zemlje koje trpe najveći kumulativni udio šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika, a koje za posljedicu imaju smanjenje bruto nacionalnog proizvoda (BNP).
Suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi. U razdoblju od 2013. do 2016. godine prouzročile su gubitke od ukupno 400 milijuna eura. To čini 43% potpora isplaćenih poljoprivredi u istom razdoblju. Ukupna prijavljena šteta od 2013. do 2018. godine iznosila je oko 1,8 milijardi eura. Tijekom 2014. i 2015. godine gubici su dosegnuli rekordnu visinu od čak 2 milijarde eura u 2014. godini i 830 milijuna eura u 2015. godini.
Rješenje za održivu poljoprivredu
Procjena je da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj smanjiti za 3 – 8% do 2050. godine. Promjene fenoloških faza voćarskih i povrtlarskih kultura (npr. jabuke, vinove loze, masline, kukuruza), već su vidljive u Slavoniji i Dalmaciji. Tamo vegetacija počinje ranije i traje kraće, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupnih prinosa. Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka u narednom razdoblju bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena. Zato se predviđa da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Ipak postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena – rješenje su agrosolari.
Rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruki dobitak poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je da su, uz primjenu agrosolara, kod nekih kultura prinosi i uvećani u odnosu na istu uzgoj iste poljoprivredne kulture bez zaštite solarnih panela.
Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu. Brojna su provedena istraživanja o njegovoj učinkovitosti, čak i u područjima s izrazito visokim temperaturama poput Saudijske Arabije, daju izvrsne rezultate.
Agrosolari donose dobit
Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od grada, tuče i izravnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dostatna za fotosintezu. S druge strane spriječeno je povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa. Važno je napomenuti da se izgradnjom agrosolara ne smanjuje veličina obradivih površina.
Stručnjaci radnih skupina udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) ističu da poljoprivredno bogate regije Slavonija, Banovina i Istra imaju više od 2.500 MW slobodnih kapaciteta na elektroenergetskoj mreži. To znači da je postavljanje agrosolara ne samo logično već i potrebno. Sve kako bi ove plodne regije i njihovi poljoprivrednici ostvarili višestruku dobrobit. Neometana proizvodnja hrane pod zaštitom solarnih panela koji stvaraju čistu, sigurnu, domaću energiju, može omogućiti brz put do samodostatnosti.
Postavljanjem solara na površinu jezera za slatkovodni uzgoj ribe, omogućava se bolje upravljanje ribnjakom. To rezultira manjim iscrpljivanjem vode uzgajališta, smanjenim isparavanjem prirodnih vodnih rezervoara i poboljšanim očuvanjem okoliša kroz uklanjanje nečistoća nastalih uzgojem ribe.
Uz to, solari štite ribu od kormorana i generiraju prihod od proizvodnje električne energije. Većina slatkovodnih ribnjaka koje je Hrvatska naslijedila iz bivše države nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Oni bi razvijanjem agrosolara na tamošnjim ribnjacima, kao i na poljoprivednom zemljištu, višestruko profitirala.
Agrosolari u svijetu i Europskoj uniji
Kad bi se agrosolari koristili na samo 1% obradive zemlje u Europi, njihov kapacitet iznosio bi više od 900 GW. To je 6 puta više od trenutačnog instaliranog fotonaponskog kapaciteta u EU, pokazalo je istraživanje koje je proveo SolarPowerEurope.
U zemljama koje su predvodnice u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji, prije svega Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, ali i nama geografski bližima Austriji, Italiji, Mađarskoj i Srbiji, već postoje primjeri primjene agrosolara. Prate ih i potrebne prilagodbe zakonodavstva u cilju što brže i učinkovitije primjene. U Francuskoj su dobili predsjedničko priznanje i poticaj nakon što je predsjednik Emmanuel Macron poručio da će agrosolari postati jedan od temelja francuskog energetskog sustava.
U Njemačkoj se prilikom testiranja ovakav koncept uzgoja pšenice i krumpira pokazao ekonomski isplativim u vrlo kratkom roku. Sada je u tijeku novi pilot-projekt gdje se agrosolari testiraju u voćnjacima u kojima se uzgajaju organske jabuke. U Italiji su pokazali izvrsne rezultate u nasadima maslina.
Važno je da i hrvatsko zakonodavno omogući poljoprivrednim proizvođačima korištenje agrosolara. To im daje priliku da budu konkurentni na zajedničkom europskom tržištu. Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje su stupile na snagu u svibnju 2022., u članku 31. koji se odnosi na zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, u stavku 30. propisano je:
„Zakupnik može u skladu s važećim prostornim planom, uz suglasnost Ministarstva postaviti infrastrukturu za proizvodnju zelene energije na dijelu zakupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja profitabilnosti.“
No, navedena odredba nije ni izdaleka dovoljna za primjenu agrosolara. Potrebno je žurno prilagoditi propise na način koji će omogućiti i pojednostaviti primjenu agrosolara. Tme će na istoj površini osigurati i poljoprivrednu i energetsku dobrobit.
Doprinos procesu razumijevanja mjera za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu odlučio je dati i OIEH. Kao nastavak uspješne suradnje ove je godine EBRD odobrio financiranje izrade Studije o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj. OIEH je za izradu ove studije okupio vrhunske stručnjake.
Nositelj projekta je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U izradi studije sudjeluju Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, uz pridružene stručnjake iz područja obnovljivih izvora energije. Cilj studije je dati cjeloviti pregled potencijala i mogućih koristi intenzivnijeg korištenja sunčeve energije u poljoprivredi i slatkovodnom uzgoju ribe. Također i analizirati administrativne i zakonodavne prepreke uspješnoj integraciji sektora poljoprivrede i energetike, uz odgovarajuće preporuke za poboljšanja.
Iz primjera dobre prakse u drugim zemljama jasno je da jedino omogućavanje primjene agrosolara u njihovom punom potencijalu donosi potpuni rezultat. Agrosolari omogućuju neometanu poljoprivrednu proizvodnju, zaštitu od klimatskih promjena i povećanje prihoda prodajom električne energije. Zašto tu višestruku dobrobit ne bi ostvarili i hrvatski poljoprivrednici?
Izvor: oieh.hr
