Prvi Forum šumarstva (CROFOR) pod nazivom ”Inovacije i održivi razvoj” održan je krajem ožujka na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.
Uvodno je dekan Šumarskog fakulteta, prof. dr. sc. Josip Margaletić kazao da Fakultet šumarstva i drvne tehnologije već 125 godina obrazuje studente šumarstva, te 75 godina studente drvne tehnologije, a sada se nalazi pred novim izazovima, kao što je preddiplomski i diplomski studij urbanog šumarastva i zaštite prirode i okoliša, koji su pokrenuli još prije 20 godina, a od prije četiri godine odvija se i na engleskom jeziku. Dodao je da pred šumarskom strukom, koja gospodari najvećim prirodnim resursom zemlje, stoje danas brojni izazovi, prije svega oni okolišni, te je cilj fakulteta učiniti ga regionalno prepoznatljivijim te ga uključiti u energetske projekte.
Degradirano 41 posto šuma
Uz dekana Margaletića, panelisti na forumu bili su akademik Igor Anić, direktor Sektora proizvodnje Hrvatskih šuma (HŠ), Krešimir Žagar, predsjednica Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Vojnović i predstavnica Studentskog zbora Ivona Josipović.
Akademik Igor Anić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva (HŠD), kazao je da šume pokrivaju 2,5 milijuna ha Hrvatske, što je 44 posto kopnenog teritorija zemlje, te da imamo u prosjeku pola ha šuma po stanovniku, a po najnovijem popisu 0,6 ha ili 6000 m2 šumske površine.
Dodao je da 7 % površine čeka pošumljavanje, što bi moglo biti i 200.000 ha, ali je stvarnosti to puno manje, odnosno 5 %, jer valja izuzeti otoke i Natura područja, te dio goleti u Lici, kod Zira, kazao je Anić. Inače, HŠD okuplja 2700 članova. Prema njegovim riječima, prirodne šume čine kod nas čak 97 % svih šuma po čemu smo među prvih pet zemalja u EU, od kojih je 56 % visoko vrijednih. Anić ističe da je za to zaslužna, prije svega, zagrebačka šumarska škola, dok je u drugim zemljama, prije svih Njemačkoj, Češkoj i Italiji, obrnut omjer prirodnih i sađenih šuma, a kojih je u RH samo 3 %.
No, imamo čak 41 % degradiranih šuma, što su u prvom redu šikare na kontinentu, odnosno makija na priobalju. Kako se čulo, učestale klimatske promjene ostavile su goleme posljedice na stanje šuma, pa tako poljski jasen, koji je druga po važnosti drvna kultura kod nas, odmah iza hrasta lužnjaka, ubrzano nestaje. Primjerice, u Lonjskom polju gdje ga je bilo 30.000 ha, mrežasta stjenica uništila je žir, što znači da se šuma neće imati čime obnoviti, što se već dogodilo u Češkoj. Domaći stručnjaci ovoj prirodnoj nepogodi nastoje stati na kraj, promjenom vrste kod sadnje, ali to ide teško u močvarnom tlu, napominje akademik.
Drvna industrija tehnološki zaostaje
Krešimir Žagar kazao je da su imali u državnim šumama četiri velike elementarne nepogode u nekoliko posljednjih godina, a da su samo ove godine već izgubili 10 do 12 radnih dana, zbog dva snježna vala u Gorskom kotaru i Lici. Uz to, šumari su izgubili u velikom požaru kod Splita 2017. g. čak 40.000 ha šume, a katastrofalni led kao i štetnik potkornjak, oštetili su šume Gorskog Kotara te se one i dalje obavljaju. Žagar je napomenuo da bi cijene drvne mase na licitaciji na javnim nadmetanjima mogle biti i veće, jer se one određuju na način da poslovanje HŠ bude samoodrživo, a od ostvarenih 600 milijuna kuna godišnje, kaže, 60 % vraćaju u državni proračun.
Stjepan Vojnović kazao je da su poduzetnici u drvnoj industriji ti koji moraju oplemeniti hrastove da se ne izvoze samo trupci. Vojnović drži da hrvatska drvna industrija tehnološki zaostaje posljednjih 30 godina. S druge strane, pohvalio se da je švedska grupacija, koja okuplja šest tvrtki u Dubrovniku, uložila milijardu i pol kuna u poslovanje s drvom u Hrvatskoj.
Šumarstvo na udaru klimatskih promjena
Zec je istaknula da šumarstvo, koje je postalo osjetljivo zbog klimatskih promjena koje se događaju brže nego što smo očekivali, zaslužuje stručnu podršku. Navela je primjer spačvanskih šuma koje su preživjela tri rata, te upozorila da ćemo morati pažljivije i pametnije koristiti drvnu sirovinu, jer će je biti manje u budućnosti, a sada je treba više koristi u građevinskoj obnovi potresom razrušenih objekata.
Govoreći o invacijama u šumarstvu, dekan Margaletić kazao je da je urbano šumarstvo svjetski trend, jer se pokazalo da šume imaju blagodatni utjecaj na klimu, ali i ljudsko zdravlje u gradovima, jer sela, na žalost, sve više nestaju.
Vojnović drži da nema promjena ”preko noći”, te je naveo primjer poduzetničkog puta u drvnom sektoru, koji se našao na udaru globalne krize, uslijed rata u Ukrajini, kad su se drvoprerađivači uslijed povećane potraženje preinvestirali, a sada osjećaju posljedice inflatornog pritiska. Akademik Anić upozorio je na ekonomske izazove u sektoru, kao što je administrativno, a ne tržišno ugovaranje cijena drvene sirovine. Istaknuo je problem prodaje drvne mase u Hrvatskoj, koja je 20 do 30 % povoljnija od one u inozemstvu, zbog čega država godišnje gubi 300 milijuna kuna, kao i lokalna samouprava koja dobiva 10 %. Uz to, drži da je politički problem što od 2011. g. šumarstvo ne postoji u nazivu resornog Ministarstva poljoprivrede.
Na kraju skupa dekan Margaletić je uručio nagrade za najbolje učeničke radove na kreativnom likovnom natječaju „Osmisli svoj idealni radni kutak“. Uz to, potpisan je i ugovor o suradnji s novim predsjednikom Uprave HŠ-a Nediljkom Dujićem, kojim će se osigurati dodatne studentske stipendije za buduće šumarske stručnjake i drvne tehnologe.
 pod nazivom ''Inovacije i održivi razvoj'' održan je krajem ožujka na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.){kind=link}