Kako je slučaj i s drugim djelatnostima, poljoprivreda se također našla pred potrebom uvođenja normi, tj. pravila kojima se u proizvodnji hrane štite temeljni resursi. To nikako nije čudno ukoliko uzmemo u obzir da proizvodnja hrane predstavlja možda i najveći teret za okoliš.

Nitratna direktiva

Zbog intenzivnosti iskorištenja, količina plodnog tla, kao osnovnog resursa proizvodnje hrane, rapidno opada u globalnim okvirima. Slično je i s vodom koja je osnovni preduvjet proizvodnje hrane, ali i koja je tom istom proizvodnjom sve više onečišćena. Porast stanovništva je stalan i bez naznaka usporavanja tako da se utjecaj proizvodnje hrane progresivno i ubrzano povećava. Još 90-ih godina prošlog stoljeća počelo se razmatrati uvođenje minimalnog okvira koji se mora poštivati u proizvodnji hrane. Jedan od rezultata toga je donošenje Nitratne direktive EU (91/676/EEC) kojoj je primarna svrha zaštita vode od nitrata koji potječu iz poljoprivrede i koji čine značajan udio negativnog upliva na vodu. Uz Direktivu objavljene su i upute za donošenje nacionalnih smjernica u zaštiti okoliša od poljoprivredne proizvodnje – „Načela dobre poljoprivredne prakse“ koje će pokrivati širi spektar tehnika kojima se čuvaju osnovni resursi u proizvodnji.

Darovnica

Projekt APCP dodan je ukupnom nacionalnom projektu „Usklađivanje s pravnom stečevinom EU u području poljoprivrede“ i to kao Darovnica Globalnog fonda za okoliš i Svjetske Banke u vrijednosti od 5 milijuna USD. Darovnica je u osnovi bila pilot projekt koji je imao zadaću osnaživanja ukupnog nacionalnog procesa prilagodbe u zaštiti vode od poljoprivrednog onečišćenja. Ta zadaća ostvarivala se kroz 3 osnovne komponente: 1) Investicijski fond projekta – 2,66 mil. USD za investicije na farmama. 2) Demonstracijski i edukacijski program. 3) Podizanje javne svijesti. Prva komponenta projekta obavljala se na tri projektne županije: Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj te Varaždinskoj. Ostale dvije komponente bile su provedene na široj, nacionalnoj razini. Projekt je započeo u kolovozu 2008. godine u vrlo nepovoljnim uvjetima gospodarske krize i paralelne financijske krize u agraru RH. Nakon ustrojavanja projektne jedinice, u proljeće 2009. godine, započela je kampanja opsežnih individualnih posjeta i upoznavanja stvarnog stanja na terenu. Nakon uvodnog ciklusa upoznavanja potencijalnih korisnika i specifičnosti projektnih županija, otvoren je Investicijski fond APCP, a paralelno s time započeo je niz mnogih predavanja, seminara, nastupa u medijima.

Investicije na farmama

Kod provedbe Investicijskog fonda, koji se odvijao na principima sličnim IPARD-u sa 25% učešća, princip rada bio je takav da su djelatnici projekta bili stalno prisutni u pripremi pojedinih proizvođača za investicijska sredstva. Formirane su radne skupine zainteresiranih farmera u svakoj županiji. Djelatnici su sa svima održavali redovan kontakt, pomagali kod pribavljanja dokumenata i za svakog ponaosob vodili podatke o stanju prijave. Unatoč početnoj skepsi i nepovoljnom financijskom okruženju, sinergija komunikacije, edukacije i stalne pomoći djelatnika na terenu, dovela je 2010. godine do prvih prijava za investicijski fond. U isto vrijeme uznapredovale su i ostale projektne aktivnosti: demonstracijski program dobre prakse u poljoprivredi, tri studije u suradnji s Osječkim i Zagrebačkim agronomskim fakultetom, program seminara i predavanja te česti nastupi u lokalnim i nacionalnim medijima.

Legalizacija poljoprivrednih objekata

U aktivnosti su se aktivno uključili i županijski uredi za poljoprivredu, općine, gradovi. Jedno od važnih pitanja, ključnih za potrošnju sredstava bila je i legalizacija objekata. Oko te teme održano je na desetke zajedničkih radionica na farmama na kojima su sudjelovali proizvođači i ključne osobe iz lokalnih ureda samouprave. Ostvarene su i posebne suradnje kao što je ona u općini Petrijanec, gdje su lokalni peradari dobili priliku otkupiti javnu površinu na kojoj su potom izgradili odlagališta sredstvima projekta.

Suradnja sa školama

Kako bi se maksimalno iskoristila projektna sredstva te kako bi se što više podržala održivost projektnih ciljeva, u 2011. godini započeta je suradnja sa školama pri čemu je uključeno 5 strukovnih škola i grupa od oko 120 učenika koji su sudjelovali u edukaciji. Također, u toj godini donatorima je predloženo da se dio ušteda na projektnom budžetu investira u dvije iznimno važne studije: studija „Područja ranjiva na nitrate“ i „Prijedlog poljoprivredno-okolišnih mjera za RH“. Navedene studije završene su ovih dana, a pridonijet će lakšem donošenju budućih odluka ministarstva o provedbi Nitratne direktive i poljoprivredno-okolišnog programa. Naučeno je puno toga što može biti od koristi za buduće slične aktivnosti. Projekt je uspješno mobilizirao sve aktere i u 4 godine postigao i više nego li je to bilo predviđeno i nadamo se da će ovaj četverogodišnji trud ostaviti pozitivan trag u razvoju poljoprivrede RH.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTorta s grožđem
Sljedeći članakGOSPODARSKI LIST tri stoljeća u službi poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.